Koksara Lukavac s novom Upravom na putu velikih promjena

Optimizacija pogona i postrojenja uz zaštitu okoliša glavni orjentir rada

Realizacija projekata s ciljem sprečavanja i smanjivanja emisija štetnih materija u vode, te zaštita voda u cjelini, bile su jedne od glavnih aktivnosti na kojima se ubrzano radilo u krugu Global Ispat Koksne Industrije d.o.o. Lukavac u proteklom periodu. Aktivnosti se sprovode prema dinamičkom planu, u skladu sa dobijenim vodnim dozvolama i integralnom okolinskom dozvolom čiji su sastavni dio.

Prema riječima rukovodioca Sektora za zaštitu okoliša, Emre Halilović, sva tehničko-investiciona dokumentacija na nivou glavnih, izvedbenih projekata za prikupljanje tehnoloških, oborinskih onečišćenih i sanitarno-fekalnih otpadnih voda je završena, kao i za njihovo prečišćavanje, te ispuštanje. Projektnom dokumentacijom predviđen je i separatni sistem kanalizacije.

„Na skladištu koksa i skladištu pripreme uglja izgrađeni su gravitacioni taložnici. Svi oni su u funkciji i daju potrebne rezultate. Ono što je najvažnije jeste da očišćeni talog, s obzirom na porijeklo suspendovanih materija, a koje su uglavnom čestice uglja i koksa, vraćaju se na predmetnu deponiju i dalje se koriste kao sirovina u proizvodnom procesu. Dakle, nema rasipanja i oticanja u druge tokove, čime su zadovoljene i zakonom određene granične vrijednosti“, ističe Halilović.

Jedan od većih i važnijih projekata koji su u toku je i projekat optimizacije postrojenja za fizičko-hemijski i biološki tretman otpadnih voda, jedinog postrojenja te vrste na ovom području. Cilj je da se obezbijede granične vrijednosti propisane Uredbom o uslovima ispuštanja otpadnih voda u okoliš i sisteme javne kanalizacije.

„Na temelju ulaznih parametara, odrađenih analiza, te traženih izlaznih parametara prečišćene vode, predviđeno je najoptimalnije rješenje, tako da ćemo od tehnološki otpadne vode, nakon što prođe sav potreban tretman, dobiti pročišćenu vodu. Postrojenje će imati i spremnik za mulj, te dehidrator mulja“, pojašnjava Halilović.

Ujedno je završen i projekat prikupljanja katranskih kondenzata sa plinovoda fabrike Koksara, koji se odvode prema pogonu pumparnice katrana i dalje na postojeći fizičko-hemijski i biološki treman na pogonu Biologija. Govoreći o značaju projekta, izvršni direktor za proizvodnju Almin Suljić, pojašnjava da je isto urađeno i na fabrici Energana, kao i na plinovodima hale za odmrzavanje, separacije i biologije, dok su na pogonu benzola, te kod gasometra na fabrici Koksara ugrađeni separatora masti i ulja koji također daju potrebne rezultate.

„Aktivnosti su pokrenute i na realizaciji radova, prikupljanja, tretiranja i ispuštanja tehnoloških otpadnih voda fabrike Energana. Izvršena je nabavka potrebnih cijevi, kao i revizionih šahtova. I ovi radovi su uveliko realizuju na terenu, tako da će i njegovi efekti ubrzo biti vidljivi“, dodaje on.

Na filter stanici su završeni radovi na zamjeni kvarcnog pijeska iz pješčanih filtera, te je urađena njihova antikorozivna zaštita.

„Ujedno je završen i idejni i glavni projekat prikupljanja, tretmana i ispuštanja tehnoloških otpadnih voda sa filter stanice. I ovo je jedan od naših većih i veoma značajnih projekata, ali i projekata prema vodnoj dozvoli. Radovi su pokrenuti, pa ćemo i njegove efekte ubrzo vidjeti, jer će se na ovaj način spriječiti ispuštanje suspendiranih materija u rijeku Jalu“, ističe Suljić.

Mjere za sprečavanje i smanjivanje štetnih emisija u zrak

Kada je u pitanju zaštita zraka i emisija u zrak, maksimalna pažnja u proteklom periodu posvećena je tehnološkim poboljšanjima pri proizvodnji sirovog koksnog gasa i samim koksnim pećima.

Pored unapređenja tehničke ispravnosti pri odabiru ugljene mješavine koja je jako važna, izvršeni su redovni i vanredni remonti mlina za propisno mljevenje mješavine, koksnih vrata i usponskih kolona, kao i zamjena vatrostralnog ozida. Dalje je izvršen i remont mašina za punjenje u cilju propisnog punjenja koksnih peći, kao i generalni remont elektrosisača koksnog gasa.

U toku je i sanacija oštećenja ozida koksnih peći na V koksnoj bateriji, a prema riječima generalnog direktora Dževada Kasumovića, Uprava je donijela i odluku o zamjeni kompletne platforme na bateriji.

„Sanacija ozida podrazumijeva keramičko zavarivanje koksnih peći. Pored toga što se radi o izuzetno kompleksnom i zahtjevnom poslu koji se odvija na enormno visokim temperaturama, sanacija ide dobro i već je završeno oko 50 posto posla. Sve komore, odnosno peći, na ovaj način bit će obnovljene do kraja godine. Uz to, kao i zamjenu kompletne platforme, u značajnoj mjeri doprinijet će se ne samo produženju aktivnog rada baterije i kvalitetnije iskorištenosti procesa dobijanja koksa, nego i smanjenju štetnih emisija što je i najvažniji cilj“, pojašnjava Kasumović.

Dodatno tehnološko-proizvodno i ekološko poboljšanje na koksnoj bateriji bit će postignuto početkom naredne godine, kada će biti instalirane i dvije nove mašine.

„Radi se o mašini za bezdimno punjenje peći ugljem i mašini za prihvat koksa s haubom, koje ranije nisu bile operativne, što znači da neće više biti rasipanja, ali ni emisija. Mašine su naručene, one se trenutno prave, rok je, dakle, februar 2023.godine kada će biti stavljene i u funkciju, a sve u cilju unapređenja proizvodnih i tehnoloških procesa, ali i smanjenja nekontrolisanih emisija u zrak“, zaključuje Kasumović.

Značajno smanjenje štetnih emisija u zrak postignuto je i okončanjem aktivnosti na fabrici Energana. Za dovod gasa prema kotlovima u funkciju je stavljen potpuni novi plinovod. Izvršena je zamjena dimnih kanala, plašteva gorionika, zamjena ekranskih cijevi u ložištu, sanacija ozida oko gorionika, sanacija ventilatora svježeg zraka, kao i ozida i odmuljenja kotla. U dimnom kanalu ugrađen je novi grijač vode, ekonomajzer, kao i zagrijač zraka, a sve u cilju boljeg sagorijevanja u kotlu i smanjenja emisija.„Izvršena je i zamjena PLC sistema za upravljanje čime je postignuto poboljšanje u regulaciji, u zagrijavanju zraka, mogućnost dodavanja veće količine zraka na gorionicima te formiranje bolje smjese plina i zraka, bolje sagorijevanje, što u konačnici rezultira također smanjenjem emisija u zrak“, naglašava Almin Suljić, izvršni direktor za proizvodnju.

Sa fabrike Azotara trenutno nema nikakvih emisija i zagađenja, tačnije od oktobra 2021.godine kada je, kako potvrđuje i generalni direktor Dževad Kasumović, Uprava donijela odluku o privremenom prekidu rada fabrike đubriva.

„Odluka je donesena isključivo zbog zastoja u proizvodnji uzrokovanog dugogodišnjim nepovoljnim ekonomsko-finansijskim rezultatima i ostvarenim gubicima. Sva radna snaga je zadržana i raspoređena u druge fabrike i sektore“, kaže Kasumović.

S druge strane, na fabrici anhidrida maleinske kiseline izvršena je zamjena katalizatora i urađen je remont kompresora, a u toku su i nove investicije.

„Zamjenom katalizatora koncetracija ugljen monoksida u izlaznim gasovima se znatno smanjila. Ovdje je važno spomenuti i projekat smanjenja koncetracije ksilola u izlaznim gasovima, a čiji je rok za realizaciju kraj ove godine. Na ovaj fabrici se odvija još jedna značajna investicija. Riječ je o nabavci novog reaktora, čime će se dodatno smanjiti emisija štetnih plinova u zrak. Ujedno se radi i na usavršavanju tehnoloških procesa po pitanju tehnoloških otpadnih voda AMK fabrike“, ističe Kasumović.

Posebna pažnja posvećena je i sprečavanju emisija u tlo i negativnih uticaja u tlo. Nakon uspješno završenog projekta remedijacije zemljišta, uz pomoć Kantonalnog ministarstva prostornog uređenja i zaštite okolice i drugih saradnika, ispitane su i mogućnosti bioremedijacije površina devastiranih industrijskim otpadom. Ovaj projekat je realizovan uz pomoć Federalnog ministarstva obrazovanja i nauke, nakon čega je unutar kompletnog kruga GIKIL-a zasađeno više od 500 mladih izdanaka srebrene smreke, crvenog javora, bijelog i crnog bora, Paulownie elongata-e, te cvjetajućeg bilja.

Minimiziranje produkcije otpada i upravljanje otpadom

Odlaganje i iskorištavanje otpada se vrši prema odredbama Zakona o upravljanju otpadom i Planom o upravljanju otpada. Uspostavljen je monitoring otpada, locirana su mjesta njegovog nastanka i vrši se uredno vođenje evidencije o otpadu po vrsti, količini, načinu zbrinjavanja i otpremi. Pored toga, kako pojašnjava i Emra Halilović, rukovodilac Sektora za zaštitu okoliša, realizovan je projekat izgradnje i opremanje centralnog skladišta opasnog i ostalih vrsta otpada u cilju obezbjeđenja uslova za skladištenje, u skladu sa zakonskom regulativom.

„Novina je i da se na cjelokupnom kompleksu GIKIL-a vrši sakupljanje i razdvajanje pet ambalaže, drveta, otpadnog papira i kartona, u saradnji sa lokalnom zajednicom, odnosno lukavačkim školama i udruženjima građana kojima se sve to i donira. Sve ovo govori da je kompanija u velikoj tranziciji i promjenama, da želimo maksimalno pokazati svoju društvenu odgovornost, a sve sa ciljem očuvanja životne sredine“, zaključuje Halilović.

Predstavljen naučno-istraživački projekat Edise Papraćanin

Docentica Tehnološkog fakulteta Univerziteta u Tuzli, dr.sci. Edisa Papraćanin, sa saradnicima, u GIKIL-u je danas prezentovala rezultate istraživanja proizašle iz naučno-istraživačkog projekta pod nazivom “Ispitivanje mogućnosti kristalizacije fumarne kiseline i izdvajanje kristala iz otpadne vode iz procesa pranja industrijske destilacione kolone fabrike AMK”.

Pored rezultata koji predstavljaju vrijedne inpute i parametre čija će se primjena nastavljati ispitivati u praksi, projektom su definisane i preporuke za moguća tehnološka rješenja koja će se također dodatno analizirati i ispitivati.

Ovo je još jedan od naučno-istraživačkih radova koji je proveden na osnovu Sporazuma o saradnji između Tehnološkog fakulteta i GIKIL-a. Intenzivna saradnja će se nastaviti i u narednom periodu, s ciljem pronalaska najboljih tehnološko-proizvodnih rješenja i zaštite okoliša koje su u GIKIL-u primarni cilj.

Prezentaciji projekta prisustvovao je i predsjednik Nadzornog odbora GIKIL-a, izvršni direktor za proizvodnju sa pomoćnicima, direktor AMK fabrike, uposlenice Sektora za okoliš, kao i prodekanica za NIR Tehnološkog fakulteta, te studenti.

Kreativne radionice za rukovodni kadar naših sektora i fabrika uz Emu Borovinu

Za rukovodni kadar naših sektora i fabrika, u GIKIL-u su organizovane edukacije pod nazivom “Vješti voditelj”. Znanje je važno, ali i rukovođenje kao vještina. Znati planirati i prenijeti zadatak, za postizanje što efikasnije organizacije rada i postizanje vrhunskih rezultata je primat dobrog posla i zadovoljnih radnika. Sve nam je to važno i zbog toga učimo od najboljih.

Radionice su organizovane u saradnji sa konsultanskom agencijom „Creativa BH“ i uvaženom edukatoricom Emom Borovinom.

Mnogo iskusniji, obogaćeni novim znanjima i vještinama nastavljamo izvršavati svoje radne i poslovne obaveze. Stavljamo fokus na ljude, fokus na cilj, jer dogovor kuću gradi.

Posljednja radionica u kreativnom ciklusu posvećenom internom razvoju zaposlenika pod nazivom “Upravljanje učinkom”, organizovana je za top menadžment i saradnike. Stečeno znanje sa sobom nosi velike obaveze, ali i pozitivne promjene prema kojima u GIKIL-u stremimo. „Razvijajmo se zajedno, probudimo potencijal do maksimuma“, neke su poruke sa edukacija koje ćemo nastaviti da usvajamo.

Studenti Mašinstva okončali industrijsku praksu u GIKIL-u: Kvalitet studija uskladiti sa potrebama industrije

Safet Horozić je student četvrte godine Mašinskog fakulteta Univerziteta u Tuzli. Posljednjih sedmica, zajedno s drugim kolegama, u Global Ispat Koksnoj Industriji d.o.o. Lukavac obavljao je industrijsku praksu. Pored stečenog znanja, Safet kaže da će iz GIKIL-a sa sobom ponijeti bogato iskustvo koje će mu pomoći da studij završi uspješno, ali i da se opredijeli za budući rad.

„S obzirom da studiram na odsjeku za proizvodno mašinstvo, praksa mi je bila od velike koristi jer je ovo prvi put da sam se susreo sa konkretnim radom u industriji i praktičnom nastavom. Do sada smo imali samo jednodnevne obilaske firmi. Imali smo kvalitetne mentore i ljude oko njih koji su nam uvijek bili spremni pokazati, objasniti i odgovoriti na pitanja, tako da sam jako zadovoljan naučenim“, kazao je Horozić.

Slična iskustva prenosi i Adnan Smajlović, također student završne godine proizvodnog mašinstva, te poručuje da je firma poput GIKIL-a ne samo neiscrpna riznica znanja za njihovo usmjerenje, nego i mjesto gdje bi svaki mladi inžinjer rado započeo svoju karijeru.

„Ono što najviše znači jeste da smo dobili bližu sliku realnog sektora za razliku od onoga što smo učili na fakultetu, odnosno onog što piše u knjizi i onog što se može vidjeti ovdje, u stvarnosti i u praksi. Bila bi mi čast, po završetku studija, raditi u jednom ovakvom kompleksu koji vuče i historiju i tradiciju, i ima veliki broj zaposlenih ljudi“, istakao je Smajlović.

Mentori, s druge strane, ističu da su veoma zadovoljni studentima i njihovoj posvećenosti da uče.

„Studenti su bili jako zainteresovani, imali su dosta pitanja, a mi smo se trudili da im na realan i najbolji mogući način približimo šta mi to radimo i kako provodimo svoje inženjersko radno vrijeme, sve kako bi se u njima probudio interes da sutra budu najbolji u svom poslu“, kazao je Nurdin Ribić, diplomirani inižinjer mašinstva i rukovodilac održavanja na fabrici Koksara.

Važnost prakse za budućeg inžinjera ističe i Admir Bektić, rukovodilac službe u fabrici Remont, navodeći da teoretska nastava jeste temelj, ali da je iskustvo ono što čini stručnjaka.

„Praksa je jako važna za studenta jednog ovakvog usmjerenja jer treba da mu približi sve ono što ga čeka u budućem radu, ako se odluči da radi u jednoj ovakvoj firmi. Pored teorijskog i nastavnog dijela, vjerujem da su svi studenti, koji završavaju studije i koji su evo na samim izlaznim vratima studija, stekli jasnu sliku ozbiljnosti profesije, ali i problema i prednosti koje ona sa sobom nosi“, poručuje Bektić.

Ukupno 10 studenata Mašinskog fakulteta obavilo je industrijsku praksu u GIKIL-u. Saradnja je nastala kao rezultat sporazuma potpisanog u aprilu.

„Veoma je važno da je Uprava naše firme prepoznala vrijednost jednog ovakvog zadatka, za nas i za studente. S druge strane, veoma je bitno i da je Univerzitet prepoznao potrebu da se, prije nego što dođe do konkretnog zaposlenja, desi određena konekcija i razumijevanje između školstva i realnog sektora. U tom kontekstu veoma je značajno da studenti na vrijeme spoznaju, da uz dosta elemenata koji se uče na fakultetu postoji i niz standardnih i operativnih procedura tih elemenata koji se mogu vidjeti samo u industriji“, kazao je Amer Salihović, pomoćnik izvršnog direktora za proizvodno-tehničke poslove.

S obzirom da se radi o deficitarnom kadru, Salihović dodaje da je zbog toga veoma važno da se firme poput GIKIL-a razvijaju u ovom smjeru, čime se proizvodi kvalitetan kadar, usklađen sa potrebama industrije.

Dokaz tome je i Lejla Mehmedović, mašinski inžinjer pripravnik u GIKIL-u, koja kaže da su studenti na ispravnom putu sticanja i prvog radnog iskustva i radnih navika koje će im za budućnost dosta polsužiti.

„Do jučer sam i ja bila u studentskim klupama, kao i kolege koji su sada na praksi, te znam koliko znači ponijeti kvalitetno znanje u radnu sredinu koja ti omogućava da napreduješ. Takav je GIKIL i iz tog razloga stojimo potpuno na raspolaganju našim studentima i kolegama, jer će na taj način sa sobom ponijeti lijepo prvo radno iskustvo, korisne navike, te što je najvažnije, zavoljeti svoje zanimanje koje se u ovoj firmi zaista cijeni“, kazala je Mehmedović.

Cijeneći Mašinski fakultet i Univerzitet u Tuzli kao instituciju koja je odlučna da stalno unapređuje nastavni plan i program, naročito inženjerske struke, Uprava GIKIL-a ima namjeru da postojeću saradnju podigne i na viši nivo.

„U narednom periodu Uprava će razmotriti mogućnost stipendiranja studenata i njihovog zapošljavanja po okončanju studija. O svemu tome, kao i o drugim vidovima saradnje, za obostranu korist, sa dekanom fakulteta smo već razgovarali, a sve u cilju spajanja teorije i prakse, odnosno znanja i primjene“, poručio je Dževad Kasumović, generalni direktor GIKIL-a.

Donacijom GIKIL-a uređen informatički kabinet Ekonomske škole

U JU MS Ekonomsko-hemijskoj školi Lukavac završeno je uređenje kabineta za informatiku. Uređenje kabineta i nabavku informatičke opreme finansijski je podržala kompanija GIKIL. Ovo je jedan od primjera kvalitetne društvene odgovornosti, praktične podrške i saradnje sa lokalnom zajednicom.

–Najveći dio nastave u našoj ustanovi odvija se upravo posredstvom računara koji velikim dijelom nisu zadovoljavali sve potrebe za kvalitetan rad. Uz podršku firme „Gikil“ nabavili smo adekvatne računare 6. generacije koji će u potpunosti odgovoriti najvećim zahtjevima i programskim algoritmima današnjice, izjavili su za naš portal iz menadžmenta škole.

Pored nabavke računarske opreme, zamijenjena je rasvjeta, audio sistem za prezentacije, dio stolica te je cjelokupno dekorativno uređen cijeli kabinet. U toku je i uvođenje znatno kvalitetnijeg i bržeg interneta u cijeloj školi kojim će se podržati izvođenje nastave(projektna nastava, poslovna informatika…) i u svim ostalim kabinetima.

–U ime učenika, uposlenika i menadžmenta škole još jednom se iskreno zahvaljujemo upravi „Gikila BH“ na podršci, jer ulaganje u obrazovanje je ulaganje u kvalitetnu budućnost naših učenika i našeg društva.Uz različite podrške, društvene odgovornosti pojedinaca i firmi, projektna ulaganja te sve prethodno završene radove, naša školska sredina svakim danom postaje mnogo toplija i ugodnija za sve odgojno-obrazovne aktivnosti“, istakli su ispred menadžmenta škole.

Potpisan sporazum o saradnji sa Mašinskim fakultetom Tuzla

Ponovo spajamo teoriju i praksu, znanje i primjenu. Tragamo za najboljim rješenjima, razmjenjujući iskustva, učeći jedni od drugih.

S Mašinskim fakultetom Univerziteta u Tuzli potpisali smo sporazum. Cilj nam je da izradimo zajedničke projekte i studije, organizujemo korisne edukacije, omogućimo studentima učenje na terenu.

Mogućnosti su velike kada je saradnja uspješna. Ovo je njen primjer.

Kompanija GIKIL Domu zdravlja Lukavac donirala savremeni 3D digitalni mamografski aparat

Premijer Tuzlanskog kantona Irfan Halilagić i ministrica zdravstva TK Dajana Čolić prisustvovali su danas svečanom uručenju savremenog 3D digitalnog mamografskog aparata, kojeg je Javnoj zdravstvenoj ustanovi Dom zdravlja Lukavac donirao GIKIL d.o.o. Lukavac.

Ministrica Čolić, koja je donedavno obnašala funkciju direktorice lukavačkog Doma zdravlja veoma dobro razumije značaj današnje donacije.

„Ovaj savremeni 3D mamograf, prvi takav na području našeg kantona, će znatno doprinijeti zdravstvenoj zaštiti građana Lukavca i TK, jer je značaj preventivne dijagnostičke mamografije nemjerljiv u ranoj detekciji i otkrivanju malignog oboljenja dojke. S tim u vezi danas se i u ime Doma zdravlja, ali i u ime Ministarstva zdravstva Tuzlanskog kantona želim zahvaliti kompaniji GIKIL, koja je ovim činom pokazala značajan nivo društvene odgovornosti“, kazala je ministrica Čolić.

„Simbolično današnji čin je upriličen uoči Međunarodnog dana žena, i osim humanog i društveno – odgovornog gesta kompanije GIKIL, današnja svečanost i pred nas u Vladi Tuzlanskog kantona, ali i svim gradovima i općinama koje su osnivači domova zdravlja, stavlja obavezu da jos predanije stanemo iza naših zdravstvenih ustanova i pomognemo im, kako u kadrovskom, tako i materijalno tehničkom opremanju, a sve u cilju kvalitetnije zdravstvene zaštite naših građana“, rekao je premijer Halilagić, zahvaljujući se predstavnicima kompanije GIKIL na ovoj vrijednoj donaciji.

U ime donatora, Global Ispat Koksne Industrije Lukavac, danas se prisutnim gostima obratio izvršni direktor za proizvodnju Almin Suljić, te je istaknuo da je današnja donacija pokazatelj promjene paradigme oko ove kompanije.

„GIKIL je u javnosti do sada bio poznat kao zagađivač okoline i nije bilo baš mnogo pozitivnih stvari koje su se vezale uz naše ime. Ovim pokazujemo da mijenjamo našu paradigmu, da smo društveno odgovorna kompanija koja živi sa svojom zajednicom i tu smo da u okvirima naših mogućnosti pomognemo u rješavanju problema s kojima se zajednica susreće“, kazao je Suljić.

Potpisan Kolektivni ugovor sa Sindikatom

GIKIL danas bilježi još jedan važan i veliki momenat. Uprava je potpisala Kolektivni ugovor sa Sindikatom.

Nakon uspješnih pregovora, te nakon što su obezbijeđeni potrebni uslovi, dokument je zvanično potpisan. Za radnike i kompaniju i ovo predstavlja značajan iskorak i potvrdu da se može raditi dobro i bilježiti uspjeh.