Velika razvojna šansa: GIKIL može biti strateški igrač u proizvodnji koksa

Oporavak industrije čelika na svjetskom nivou trebao bi uslijediti iduće godine, prirodno će doći do povećane potražnje za koksom, a kapacitete za njegovu proizvodnju u regionalnom okviru ima lukavački GIKIL, piše Klix.ba.

Kroz ovu granu industrije svoju priliku za društveno-ekonomski napredak BiH može imati, a otvoreno je pitanje koliko će to državni aparati prepoznati jer u ovome trenutku, dok se u Evropi formiraju nove koksne baterije, u našoj zemlji je funkcionalna tek jedna.

Shodno globalnim kretanjima, u protekle dvije i po godine industrija čelika se našla u veoma teškom položaju, što se u negativnom kontekstu direktno reflektiralo na Global Ispat Koksnu Industriju Lukavac (GIKIL), kao kompaniju koja je najvećim dijelom naslonjena na tu privrednu oblast.

Prošlu godinu lukavački gigant je završio s finansijskim gubitkom, a kao nepovoljan faktor koncem 2023. je uslijedio i prekid dvodecenijske strateške saradnje sa Željezarom Smederevo. No, u prilično kompleksnom ambijentu, rezultati se ipak ostvaruju, realiziraju se zacrtane investicije, a prilike za dodatni napredak svakako se mogu otvoriti.

“Prekid saradnje sa Željezarom Smederevo se dogodio posljedično djelovanju naših konkurenata, odnosno poljske kompanije JSW, koja je u odnosu na nas znatno veći konglomerat, jer se nalazi u državnim rukama i ima povoljniju poziciju, s obzirom na to da za proizvodnju koksa koriste vlastite ugljeve, dok specijalne ugljeve koje mi koristimo i koji su nam potrebni, uvozimo čak iz Amerike. Ali i pored našeg visokokvalitetnog metalurškog koksa sa kojim se zasigurno ne može porediti niti jedan drugi, oni su svojim agresivnim djelovanjem uspjeli preuzeti naš dugogodišnji ugovor koji smo imali sa Željezarom Smederevo te je na taj način sam opstanak GIKIL-a doveden u pitanje”, kaže na početku razgovora za Klix.ba direktor GIKIL-a Almin Suljić.

Brzom reakcijom u aktuelnom kvartalu GIKIL se privremeno snašao te je dio svoje proizvodnje koksa preusmjerio na komitente u Turskoj, Alžiru, Italiji i Austriji, a pregovorima su se tek jednim dijelom vratili na smederevsko polje. Njima će do kraja ove godine mjesečno isporučivati deset hiljada tona tog visokokaloričnog umjetnog krutog goriva.

“To za nas ima veliki značaj jer Željezaru Smederevo i dalje smatramo jednim od naših strateških partnera te se nadamo da će oporavkom ove industrije doći do povećanja količina za isporuku. Aktuelna je priča i o rekonstrukciji pruge koja povezuje ovaj dio BiH sa Srbijom i za koju su obje zemlje zainteresirane, tako da nam i to daju nade u brži i veći promet roba sa jednim od naših najznačajnijih partnera”, nadovezuje se Suljić.

Bosna i Hercegovina u ovome trenutku na proizvodnju koksa isključivo je naslonjena na GIKIL, a kompanija ArcelorMittal u Zenici donijela je odluku o potpunom gašenju svoje proizvodnje, odnosno zatvaranju koksne baterije čije je kapacitete koristila za potrebe vlastite željezare.

Nasuprot tome, godišnji kapacitet GIKIL-ove koksare je između 600 i 650 hiljada tona koksa, a unazad četiri godine u njeno unapređenje, posebno u segmentu zaštite okoliša je uloženo 23 miliona KM.

“Naša baterija u odnosu na zeničku nikada nije gašena, prevashodno zbog tehnoloških procesa koji su znatno kompleksniji. Mi smo je pokrenuli 2003. godine kao novu i njen vijek trajanja je okvirno 40 godina. Na osnovu našeg održavanja i dosadašnjeg ulaganja, posebno u kontekstu njene sigurnosti i ekološke prihvatljivosti, pokušavamo postići norme Evropske unije, odnosno Bosne i Hercegovine”, nastavlja Suljić.

A dio eksploatacije iz Lukavca treba biti preusmjeren na Zenicu, s obzirom na to da je na pomolu potpisivanje ugovora između GIKIL-a i ArcelorMittala. Po tom komercijalnom dokumentu, GIKIL bi ArcelorMittalu isporučivao količine koksa koje ta kompanija u Zenici nije u mogućnosti proizvoditi više, a riječ je o okvirno 25 hiljada tona na mjesečnom nivou.

Ovo komercijalno vezivanje je od iznimnog značaja jer bi GIKIL-u osiguralo poslovnu stabilnost koja se ne može garantirati kratkoročnim ugovorima koji trenutno postoje sa manjim komitentima.

“Mi smo već imali razgovore, a ovdje je veoma bitno da je Vlada FBiH upoznata sa svim dešavanjima, da su svjesni veličine našeg značaja te da su po prvi puta pokazali svoju otvorenu brigu, ali i saslušali probleme i mogućnosti za njihovo rješavanje. S ArcelorMittalom smo blizu završavanja pregovora vezano za postizanje komercijalnog ugovora, što nam dugoročno može biti od strateškog značaja, a u konačnici veliki značaj bi imalo to da se razgovori s Vladom FBiH završe nekim vidom zvanične podrške, barem u kontekstu zaštite domaće proizvodnje”, ističe Suljić.

U posljednje vrijeme, prevashodno na evropskom polju se sve više spominje takozvana zelena tranzicija, a ona kao takva zahtjeva upotrebu enormnih količina čelika za izgradnju vjetroelektrana i svih ostalih ekološki prihvatljivih postrojenja za proizvodnju energije. Na svjetskom nivou u ovome trenutku čak 70 posto čelika se dobija upotrebom koksa, dok ostatak nastaje obradom raznih vrsta otpada.

“O budućnosti metalurškog koksa najbolje pokazuje podatak da je GSW dobio podršku Vlade Poljske u iznosu od 27 miliona dolara kako bi napravili novu koksnu bateriju u istom kapacitetu naše. U ekonomskom smislu, svjetsko tržište metalurškog koksa u 2023. godini je iznosilo 194 milijarde dolara, a za četiri godine se očekuje rast na 247 milijardi dolara”, dodaje Suljić.

Buduće tržište koksom jedino može biti snabdjeveno iz novih koksnih baterija čije se otvaranje već najavljuje. Svoju priliku na ovom polju može imati i Bosna i Hercegovina, ali je problem nepostojanje strategije u oblasti ovakvih karbon-intenzivnih industrija.

Da li će BiH prepoznati značaj proizvodnje koksa za svoj budući privredni razvoj otvoreno je pitanje, ali nije nepoznanica da stratešku ulogu upravo GIKIL može imati kao regionalno bitan jer jedini u okruženju ima mogućnost proizvodnje ovakve vrste krutog goriva.

Uloga ove kompanije sa sobom veže i društveno-ekonomski značaj, uzmemo li u obzir da je na nju naslonjeno više od 400 privrednih subjekata sa kojima direktno sarađuje.

“Ključno je da BiH prepozna kretanja industrije čelika jer je to razvoj koji neće stati, a još uvijek nije pronađena transformacija koja bi u dogledno vrijeme mogla zamijeniti konvencionalnu metodu proizvodnje. Također, GIKIL u ovome trenutku predstavlja najveći poslovni izazov u BiH, a velike kompanije su generalno ključ razvoja svake države. Veoma je važno da se država tek tako ne odrekne njega, ali i ove grane industrije jer ona zaista ima prosperitet u budućnosti”, naglašava Suljić.

Lukavački GIKIL prije četiri godine je doživio svoj zamah, a postupanja po okolinskoj i vodnoj dozvoli se u potpunosti ispunjavaju. Menadžment kompanije je ranije iskoristio trenutak u kojem je cijena koksa bila povoljna, kada se i pokrenulo produžavanje radnog vijeka koksne baterije, kao i unapređenje rada u ekološkom aspektu.

“Najznačajniji projekat je realiziran nedavno te se on odnosi na uspostavljanje postrojenja za biološko prečišćavanje otpadnih voda. Također, pored mjera propisanih dinamičkim planom na kojima se također aktivno radi, u GIKIL-u je u završnoj fazi i realizacija projekata koji u velikoj mjeri trebaju da doprinesu smanjenju zagađanja zraka. Riječ je o instaliranju dvije nove mašine na koksnoj bateriji. Radi se o mašini za bezdimno punjenje peći ugljem i mašini za prihvat koksa s haubom, koje ranije nisu bile operativne, a sve u cilju unapređenja proizvodnih i tehnoloških procesa, ali i smanjenja nekontrolisanih emisija u zrak”, dodaje Suljić.

Ističe da bi do kraja godine trebali biti prošireni i kapaciteti fabrike za proizvodnju anhidrida maleinske kiseline, što će utjecati na profitabilnost i ovog, još jednog izuzetno traženog i poznatog proizvoda GIKIL-a.

Unazad 20 godina GIKIL je ostvario platni promet u ukupnom iznosu od šest milijardi KM, a u ovome trenutku država nema svojih potraživanja od ove kompanije, s obzirom na to da su sve obaveze izmirene. Značaj ove kompanije vidljiv je i po ranije navedenom podatku da je na nju direktno naslonjeno nešto više od 400 privrednih subjekata.

“Iako je situacija veoma teška, a ranije je moglo doći i do gašenja kompletne fabrike, možemo reći da prema našim radnicima ispunjavamo sve ono što je dogovoreno kolektivnim ugovorom. Isplata plata i ostalih obaveza je redovna, a sa sindikatom smo kontinuirano na vezi kako bismo pronašli zajedničko rješenje za izlaz iz duboke krize. Ukoliko nam to tržište bude dozvoljavalo, plan nam je da od idućeg kvartala ponovno sjednemo za sto i razgovaramo o poboljšanju statusa radnika”, navodi Suljić.

Na svom novom putu, GIKIL je prepoznao i značaj lokalne zajednice te se posljednjih godina angažovao i na polju društvene odgovornosti. U istom smjeru djeluju i sa nevladinim sektorom sa kojim nastoje održati kvalitetan dijalog. Također, involvirani su i u obrazovni sistem, kroz aktivnu saradnju sa Tehnološkim i Mašinskim fakultetom u Tuzli, sa kojima također planiraju realizovati vrijedne zajedničke projekte.

Tekst preuzet sa portala Klix.ba.

FOTO/Zaštita okoliša: U rad pušteno savremeno postrojenje za prečišćavanje tehnoloških otpadnih voda

U Global Ispat Koksnoj Industriji Lukavac (GIKIL) u rad je pušteno novo postrojenje za biološko prečišćavanje tehnoloških otpadnih voda iz fabrike Koksara. Prema riječima generalnog direktora Almina Suljića, riječ je o jednom od najznačajnih projekata realizovanih u kompaniji posljednjih godina i jedinstvenom postrojenju na ovom području.

„Na projektu se aktivno radilo posljednje dvije godine i njegova ukupna investicija iznosi oko dva miliona konvertibilnih maraka. Ovime je potpuno optimizovano postrojenje za fizičko-hemijski i biološki tretman otpadnih voda, a to znači da smo nadogradili i unaprijedili postojeće postrojenje, na staroj biologiji, izgradili novi objekat, time i novo postrojenje za tretman otpadnih voda. Cilj je bio da se obezbijede granične vrijednosti propisane Federalnom uredbom i što je najvažnije sve granične vrijednosti su i postignute“, kazao je Suljić.

Uz odgovarajuće parametre ulazne vode postignute su granične vrijednosti emisije otpadnih voda koje se ispuštaju u okoliš definisane Uredbom o uslovima  ispuštanja otpadnih voda u prirodne recipijente i sistem javne kanalizacije Federacije BiH, a one su hemijska i biološka potrošnja kisika, ukupan dušik, fosfor, temperatura, pH vrijednost, te fenoli, cijanidi i rodanidi.  

„Na  temelju  ulaznih  parametara,  odrađenih  analiza,  te  traženih  izlaznih parametara prečišćene vode, prihvaćeno je najoptimalnije rješenje, tako da se od tehnološki otpadnih voda, nakon što prođu sav potreban tretman, sada dobija poptuno pročišćena voda i kao takva ona dalje odlazi u vanjske prirodne recipijente“, pojašnjava Jasmin Pandurović, inženjer tehnologije i magistar zaštite okoliša u GIKIL-u.

Novo postrojenje ima i ugrađen spremnik za mulj, kao i dehidrator mulja, tako da je postojeća tehnologija iziskivala potpunu modernizaciju.

„Otpadne vode koje nastaju u procesu koksovanja su veoma toksične za floru i faunu kada bi se ispuštale kao takve i to je poznato svakom od nas. Zbog toga je urađen predtretman tih voda u pogonu amon-sulfata za biološko prečišćavanje. Do sada su se postizali rezultati na postojećem postrojenju koje je rađeno po nekadašnjoj njemačkoj tehnologiji, ali zbog tehnološke zastarjelosti, ali i pojačanih zahtjeva kada je u pitanju kvalitet vode za ispuštanje u recipijent ova tehnologija se morala nadograditi i uraditi dodatna optimizacija. GIKIL je to riješio uvođenjem tercijarnog nivoa biološkog prečiščavanja“, ističe Pandurović.

Projekat za tercijarno prečišćavanje i optimizacija postojećeg, starog postrojenja rađena je od strane renomiranog izvođača, tuzlanske firme Borplastika Eko, članice BP grupacije.  

„Voda prečišćena tercijarnim nivoom daje rezultate koji su bolji čak i od zahtijevanih zakonskih parametara određenih za sliv rijeke Save, što dokazuju i laboratorijske analize rađene od nezavisnih certificiranih ustanova. Ponudili smo, dakle, savremeno rješenje za preradu otpadnih voda do mjere definisane zakonskim odredbama, a nakon svih testnih faza i analiza pokazalo se da imamo odlične rezultate i da s pravom možemo reći da je ovo jedino postrojenje ove vrste u regionu. Ovdje se posao ne završava. U GIKIL-u su izrazili spremnost da i dalje testiramo određene procese i unapređujemo tehnologiju tako da u vanjske, prirodne vodotokove odlazi isključivo i maksimalno prečišćena voda“, istakao je Irdin Imamović, direktor fime “Borplastika EKO” d.o.o. Tuzla.

Dodatna tehnološko-proizvodna i ekološka poboljšanja u GIKIL-u ove godine će biti postignuta i na koksnoj bateriji, gdje se instaliraju dvije nove mašine i sa kojima će se u najvećoj mjeri doprinijeti smanjenju nekontrolisanih emisija u zrak.

Riječ je o mašini za bezdimno punjenje peći ugljem koja je u fazi završnih ispitivanja i čije se puštanje u rad očekuje u narednim mjesecima, te mašini za prihvat koksa s haubom koja će također biti instalirana do kraja godine.

Generalni direktor GIKIL-a: „U zaštitu okoliša uloženo 23 miliona KM“

Global ispat koksna industrija Lukavac (GIKIL) u prošloj godini bila je najveći uvoznik u Bosni i Hercegovini, a četvrti najveći izvoznik. Obim uvoza ovog industrijskog giganta, prema riječima generalnog direktora Almina Suljića, iznosi oko 200, a izvoza između 300 i 400 miliona KM.

Direktor Almin Suljić

– Većinom uvozimo kameni ugalj za proizvodnju koksa. Nekoliko je nalazišta takvog uglja u svijetu, a mi najviše uvozimo iz Sjedninjenih Američkih Država. Kameni ugalj dolazi brodom u luku Ploče, vrši se pretovar u vagone i željeznicom dolazi kod nas u GIKIL. Izvozimo također željeznicom, najviše koks, a prošle godine je 80 posto koksa završilo u Srbiji, tačnije željezari u Smederevu. Nusproizvod, sirovi katran i benzol izvozimo u Češku i Njemačku, također željeznicom. Proizvodimo i anhidrid maleinske kiseline (AMK), koji izvozimo kamionima, najviše u Italiju i Tursku, a radi se o sirovini koja ima veliku primjenu u proizvodnji, kao polimer miješa se u boje, lakove… Ipak, bez željeznice mi ne bismo mogli opstati i moram istaći jako dobre odnose s menadžmentom Željeznica FBiH. Unutar naše kompanije imamo 12-13 kolosijeka, imamo željezničko odjeljenje koje broji 55 ljudi, pet lokomotiva kojima vršimo unutarnji transport sirovina. Samo unutar GIKIL-a imamo oko 40 kilometara pruge – kaže Suljić za Faktor.

Kada znamo značaj željeznice za GIKIL i obim poslovanja ove kompanije, samo se namaće pitanje o incijativi za rekonstrukciju pruge na relaciji Doboj – Tuzla – Zvornik, koju je nedavno najavio ministar prometa i komunikacija BiH Edin Forto, istakavši veliki interes Srbije za ovaj projekat vrijedan oko 500 miliona eura.

– Nama bi rekonstrukcija pruge značila mnogo, jer se vrlo često dešava da mi zbog ograničenja transporta imamo usko grlo u logistici i otpremi. Sve bi mogli raditi brže, a to će omogućiti i veći promet roba – kaže Suljić.

Prema podacima GIKIL-a, ova kompanija s preko 900 zaposlenih, na godišnjem nivou direktno posluje s više od 400 domaćih pravnih subjekata, odnosno dobavljača. Također, GIKIL doprinosi sa oko 25 posto u obrtu Željeznica FBiH, na godišnjem nivou riječ je o prometu vrijednom oko 23,5 miliona KM te i ovaj podatak govori u prilog važnosti unapređenja željezničke i cjelokupne putne infrastrukture u BiH.

– Mi smo streteška kompanija, kako za Tuzlanski kanton, tako i za državu u cjelini. Bez obzira na to poslujemo li pozitivno ili negativno mi puno firmi vežemo za sebe. Važni smo za kompletnu ekonomiju i privredu. Učestvujemo sa 1,5 posto u BDP-u cijele države te oko 14,6 posto izvoza TK, a 47 posto izvoza općine Lukavac. Ove godine na poslovanje se odrazila kriza čelika, odnosno pad potražanje, a jedan od uzroka je rat u Ukrajini. Pale su cijena čelika, a to utječe na proizvodnju koksa. Neke čeličane u Evropi su stale s proizvodnjom, zbog jako niske potražnje. Imali smo manju potražnju i ovu godinu ćemo, za razliku od prethodne završiti s gubitkom, ali još nije gotov bilans pa ne znamo tačno koliko će iznositi. Sirovinu za proizvodnju nemamo u BiH, zato smo veliki uvoznici, ali i izvoznici i naše troškove, ulazne i izlazne, diktira tržište – navodi Suljić.

Uz GIKIL se uvijek vezalo zagađenje okoline, a da se nešto na tom polju uradilo pokazuje podatak da je za aktivnosti zaštite okoliša u periodu od 2020. do 2024. godine uloženo je oko 23 miliona KM.

– Kada je GIKIL u pitanju uvijek imamo priče o štetnosti po okoliš. Ovo jeste starija tehnologija, ali koks se na ovaj način proizvodi u Mađarskoj u Dunaujvarosu, tako se radi u Poljskoj, a kod nas se stvara slika da treba sve gasiti, jer toga u Evropi nema. Ove godine se u Poljskoj otvara ista ovakva koksara, naravno, modernizovana i s manje emisija, a to je samo jedna od baterija. Dobili su kredit od države da to urade. Nije tačno da ova industrija u Evropi staje, a nama se stalno imputira da nas treba ugasiti. U Poljskoj postoje baterije koje za dva mjeseca proizvedu ono što mi proizvodimo za godinu dana, dakle govorimo o središtu Evrope i zemlji EU-a – istakao je Suljić.

Almin Suljić, direktor najvećeg uvoznika u BiH: Poslujemo s više od 400 firmi, vrijednost izvoza premašuje 300 miliona KM

Global ispat koksna industrija Lukavac (GIKIL) u prošloj godini bila je najveći uvoznik u Bosni i Hercegovini, a četvrti najveći izvoznik. Obim uvoza ovog industrijskog giganta, prema riječima generalnog direktora Almina Suljića, iznosi oko 200, a izvoza između 300 i 400 miliona KM.

– Većinom uvozimo kameni ugalj za proizvodnju koksa. Nekoliko je nalazišta takvog uglja u svijetu, a mi najviše uvozimo iz Sjedninjenih Američkih Država. Kameni ugalj dolazi brodom u luku Ploče, vrši se pretovar u vagone i željeznicom dolazi kod nas u GIKIL. Izvozimo također željeznicom, najviše koks, a prošle godine je 80 posto koksa završilo u Srbiji, tačnije željezari u Smederevu. Nusproizvod, sirovi katran i benzol izvozimo u Češku i Njemačku, također željeznicom. Proizvodimo i anhidrid maleinske kiseline (AMK), koji izvozimo kamionima, najviše u Italiju i Tursku, a radi se o sirovini koja ima veliku primjenu u proizvodnji, kao polimer miješa se u boje, lakove… Ipak, bez željeznice mi ne bismo mogli opstati i moram istaći jako dobre odnose s menadžmentom Željeznica FBiH. Unutar naše kompanije imamo 12-13 kolosijeka, imamo željezničko odjeljenje koje broji 55 ljudi, tri lokomotive kojim vršimo unutarnji transport sirovina. Samo unutar GIKIL-a imamo oko 40 kilometara pruge – kaže Suljić za Faktor.

Kada znamo značaj željeznice za GIKIL i obim poslovanja ove kompanije, samo se namaće pitanje o incijativi za rekonstrukciju pruge na relaciji Doboj – Tuzla – Zvornik, koju je nedavno najavio ministar prometa i komunikacija BiH Edin Forto, istakavši veliki interes Srbije za ovaj projekat vrijedan oko 500 miliona eura.

– Nama bi rekonstrukcija pruge značila mnogo, jer se vrlo često dešava da mi zbog ograničenja transporta imamo usko grlo u logistici i otpremi. Sve bi mogli raditi brže, a to će omogućiti i veći promet roba – kaže Suljić.

Prema podacima GIKIL-a, ova kompanija s preko 900 zaposlenih, na godišnjem nivou direktno posluje s više od 400 domaćih pravnih subjekata, odnosno dobavljača. Također, GIKIL doprinosi sa oko 25 posto u obrtu Željeznica FBiH, na godišnjem nivou riječ je o prometu vrijednom oko 23,5 miliona KM te i ovaj podatak govori u prilog važnosti unapređenja željezničke i cjelokupne putne infrastrukture u BiH.

– Mi smo streteška kompanija, kako za Tuzlanski kanton, tako i za državu u cjelini. Bez obzira na to poslujemo li pozitivno ili negativno mi puno firmi vežemo za sebe. Važni smo za kompletnu ekonomiju i privredu. Učestvujemo sa 1,5 posto u BDP-u cijele države te oko 14,6 posto izvoza TK, a 47 posto izvoza općine Lukavac. Ove godine na poslovanje se odrazila kriza čelika, odnosno pad potražanje, a jedan od uzroka je rat u Ukrajini. Pale su cijena čelika, a to utječe na proizvodnju koksa. Neke čeličane u Evropi su stale s proizvodnjom, zbog jako niske potražnje. Imali smo manju potražnju i ovu godinu ćemo, za razliku od prethodne završiti s gubitkom, ali još nije gotov bilans pa ne znamo tačno koliko će iznositi. Sirovinu za proizvodnju nemamo u BiH, zato smo veliki uvoznici, ali i izvoznici i naše troškove, ulazne i izlazne, diktira tržište – navodi Suljić.

Uz GIKIL se uvijek vezalo zagađenje okoline, a da se nešto na tom polju uradilo pokazuje podatak da je za aktivnosti zaštite okoliša u periodu od 2020. do 2024. godine uloženo je oko 23 miliona KM.

– Kada je GIKIL u pitanju uvijek imamo priče o štetnosti po okoliš. Ovo jeste starija tehnologija, ali koks se na ovaj način proizvodi u Mađarskoj u Dunaujvarosu, tako se radi u Poljskoj, a kod nas se stvara slika da treba sve gasiti, jer toga u Evropi nema. Ove godine se u Poljskoj otvara ista ovakva koksara, naravno, modernizovana i s manje emisija, a to je samo jedna od baterija. Dobili su kredit od države da to urade. Nije tačno da ova industrija u Evropi staje, a nama se stalno imputira da nas treba ugasiti. U Poljskoj postoje baterije koje za dva mjeseca proizvedu ono što mi proizvodimo za godinu dana, dakle govorimo o središtu Evrope i zemlji EU-a – istakao je Suljić.

Faktor

Na AMK fabriku stigao novi pastilator

U sklopu investicionog projekta proširenja kapaciteta proizvodnje na fabriku anhidrida maleinske kiseline (AMK) stigao je i novi pastilator.

Riječ je o mašini za proizvodnju pastilisanog AMK koji se izvozi u brojne zemlje Evropske unije i šire.

Uz dosadašnja tri pastilatora, ovom investicijom će se znatno povećati kapacitet proizvodnje na fabrici, ali i smanjiti emisija štetnih gasova u okoliš što je također jedan od osnovnih ciljeva projekta.

Investiciona ulaganja na fabrici AMK: Veća kontrola uticaja na okoliš

Nakon postavljanja novog reaktora na Fabrici anhidrida maleinske kiseline (AMK), nastavljena su kapitalna ulaganja s ciljem povećanja proizvodnog kapaciteta fabrike.

Riječ je o vrijednoj investiciji koja obuhvata pripremne radnje puštanja novog reaktora u rad planirano za 2024. godinu. Izvršena je zamjena gasnog i konačnog hladnjaka, zamjena pregrijača kotlovske vode, grejnog registra destilatora, kao i rezervoara čistog proizvoda.

Pored primarne svrhe koja se odnosi na povećanje kapaciteta proizvodnje, ovime će biti omogućeno adekvatno vođenje procesa, ali i povećanje kontrole uticaja na okoliš. Zamjena rezervoara čistog proizvoda izvršena je u cilju smanjenja zagađivanja tla, zbog poroznosti i dotrajalosti starog aluminijumskog rezervoara. Novi rezervoar je sačinjen od nehrđajućeg čelika, i povećanog je kapaciteta u odnosu na stari.

Ministrica Pozder: GIKIL ispunjava zahtjeve okolinske dozvole

Nakon Zeničko-dobojskog kantona, ministrica Pozder danas (26.7.2023.godine) je u pratnji sekretarke Ministarstva okoliša i turizma Sabine Šahman – Salihbegovic i savjetnice Lejle Arnautović posjetila Tuzlanski kanton gdje se sastala sa resornom ministricom Anelom Ajšić. Sastanak je bio prilika da ministrice i saradnici razgovaraju o problemima koji dolaze od velikih zagađivača, o poboljšanju rada inspekcija, te o aktuelnim inicijativama za proglašenje novih dijelova zaštićenim područjima u ovom kantonu, poput one koju je ministrica Pozder već podržala a koja se odnosi na Zaštićeni pejzaž Okresanica na Majevici.

Ključnom temom pokazala se informacija da je Ministarstvo okoliša i turizma FBiH Tuzlanskom kantonu doznačilo polovinu sredstava za otklanjanje opasnog otpada iz „HAK-a“.

Nakon sastanka u Vladi TK, uslijedili su sastanci s upravama kompanija GIKIL i Sisecam Soda u Lukavcu, te obilazak njihovih proizvodnih pogona. Sastanci su obavljeni nakon što je krajem prošlog mjeseca ministrica Pozder inicirala inspekcijske nadzore nad velikim zagađivačima, uključujući i ove na području TK.

U razgovorima je istaknuto da se očekuje više odgovornosti prema okolišu od strane investitora, poštovanje propisanih uslova i normi te blagovremeno izvještavanje kako Ministarstva tako i javnosti o poduzimanju aktivnosti na smanjenju opterećenja na okoliš.

Prema prvim nalazima inspekcije GIKIL trenutno ispunjava zahtjeve propisane okolišnom dozvolom, dok je okolišna za Sisecam Soda trenutno u fazi obnove budućida je prethodno dozvola poništena Rješenjem Kantonalnog suda u Sarajevu krajem 2022. godine.

Preuzeto sa: https://www.fmoit.gov.ba/

FOTO/Mislimo ZELENO: Štitimo okoliš, pomažemo zajednicu!

Povodom 5. juna, Svjetskog dana zaštite okoliša akcenat smo stavili na ono na šta može uticati svako od nas, kada govorimo o zašiti životne sredine. S tim ciljem, prikupili smo značajnu novu količinu ambalažnog i drugog otpada čiji prihod se direktno ili indirektno donira lukavačkim osnovnim školama.

„Pored velikih investicionih projekata koji se odvijaju u svakoj od naših fabrika i pogona, brinemo i o onome čiji rezultat vidimo odmah, ali i korisnu dugoročnu društvenu primjenu. Sve ovo govori da je kompanija u velikoj tranziciji i promjenama, da želimo maksimalno pokazati svoju društvenu odgovornost, a sve sa ciljem očuvanja životne sredine“, kazala je Emra Halilović, rukovodilac Sektora za zaštitu okoliša.

Inače, na cjelokupnom kompleksu GIKIL-a, od 2022.godine vrši se aktivno sakupljanje i razdvajanje pet ambalaže, drveta, otpadnog papira i kartona, pomoću kanti i kontejnera predviđenih za ovu namjenu, u saradnji sa lokalnom zajednicom, odnosno lukavačkim školama i udruženjima kojima se sve to i donira. Do sada je prikupljeno i donirano oko 700 kg PET ambalaže, te oko više od 8000 kg papira i kartona.

U krugu kompanije su postavljene i nove simbolične boce za razdvajanje PET otpada, kao najprisutnijeg i najopasnijeg materijala koji guši naš okoliš, sve kako bismo dodatno podigli svijest svojih zaposlenika o ovoj potrebi i obavezi.

„Ne možemo uticati na proizvodnju ovog materijala, ali možemo uticati na upotrebu i način na koji se zbrinjava“, poručuje Halilović.

Putem akcije „Zasadi svoje drvo ili cvijet“ uposlenici GIKIL-a zasadili više od 400 sadnica

S ciljem podizanja svijesti o neophodnosti čuvanja i zaštite okoliša, dio radne sedmice i svog radnog vremena naši uposlenici su proveli sadeći cvijeće i mlado drveće unutar i oko kruga kompanije. Zajednička akcija pod nazivom „Zasadi svoje drvo ili cvijet“ organizovana je povodom 22.aprila, Dana planete Zemlje i bit će nastavljena i u narednim danima. 

Vrijedni volonteri iz različitih sektora i fabrika ovim povodom zasadili su više od 400 sadnica.

„Pored redovnih aktivnosti sadnje koje se odvijaju tokom cijele godine, namjera je bila da, u saradnji sa Sektorom ljudskih resursa, određeni dio sadnica zasadimo uz pomoć naših uposlenih i time nastavimo da širimo kolektivnu svijest koliko je zaštita okoliša važna svima nama. Ovime se naše akcije ne zaustavljaju. Pored toga što smo mjesec april posvetili sadnji i pošumljavanju naših površina širom kruga fabrike sa novim zasadima, aktivnosti nastavljamo i sa obilaskom, pregledom i uređivanjem oko 1150 sadnica zasađenih prošle godine“, kazala je ovom prilikom Emra Halilović, rukovodilac Sektora za zaštitu okoliša u GIKIL-u.

Koksara Lukavac s novom Upravom na putu velikih promjena

Optimizacija pogona i postrojenja uz zaštitu okoliša glavni orjentir rada

Realizacija projekata s ciljem sprečavanja i smanjivanja emisija štetnih materija u vode, te zaštita voda u cjelini, bile su jedne od glavnih aktivnosti na kojima se ubrzano radilo u krugu Global Ispat Koksne Industrije d.o.o. Lukavac u proteklom periodu. Aktivnosti se sprovode prema dinamičkom planu, u skladu sa dobijenim vodnim dozvolama i integralnom okolinskom dozvolom čiji su sastavni dio.

Prema riječima rukovodioca Sektora za zaštitu okoliša, Emre Halilović, sva tehničko-investiciona dokumentacija na nivou glavnih, izvedbenih projekata za prikupljanje tehnoloških, oborinskih onečišćenih i sanitarno-fekalnih otpadnih voda je završena, kao i za njihovo prečišćavanje, te ispuštanje. Projektnom dokumentacijom predviđen je i separatni sistem kanalizacije.

„Na skladištu koksa i skladištu pripreme uglja izgrađeni su gravitacioni taložnici. Svi oni su u funkciji i daju potrebne rezultate. Ono što je najvažnije jeste da očišćeni talog, s obzirom na porijeklo suspendovanih materija, a koje su uglavnom čestice uglja i koksa, vraćaju se na predmetnu deponiju i dalje se koriste kao sirovina u proizvodnom procesu. Dakle, nema rasipanja i oticanja u druge tokove, čime su zadovoljene i zakonom određene granične vrijednosti“, ističe Halilović.

Jedan od većih i važnijih projekata koji su u toku je i projekat optimizacije postrojenja za fizičko-hemijski i biološki tretman otpadnih voda, jedinog postrojenja te vrste na ovom području. Cilj je da se obezbijede granične vrijednosti propisane Uredbom o uslovima ispuštanja otpadnih voda u okoliš i sisteme javne kanalizacije.

„Na temelju ulaznih parametara, odrađenih analiza, te traženih izlaznih parametara prečišćene vode, predviđeno je najoptimalnije rješenje, tako da ćemo od tehnološki otpadne vode, nakon što prođe sav potreban tretman, dobiti pročišćenu vodu. Postrojenje će imati i spremnik za mulj, te dehidrator mulja“, pojašnjava Halilović.

Ujedno je završen i projekat prikupljanja katranskih kondenzata sa plinovoda fabrike Koksara, koji se odvode prema pogonu pumparnice katrana i dalje na postojeći fizičko-hemijski i biološki treman na pogonu Biologija. Govoreći o značaju projekta, izvršni direktor za proizvodnju Almin Suljić, pojašnjava da je isto urađeno i na fabrici Energana, kao i na plinovodima hale za odmrzavanje, separacije i biologije, dok su na pogonu benzola, te kod gasometra na fabrici Koksara ugrađeni separatora masti i ulja koji također daju potrebne rezultate.

„Aktivnosti su pokrenute i na realizaciji radova, prikupljanja, tretiranja i ispuštanja tehnoloških otpadnih voda fabrike Energana. Izvršena je nabavka potrebnih cijevi, kao i revizionih šahtova. I ovi radovi su uveliko realizuju na terenu, tako da će i njegovi efekti ubrzo biti vidljivi“, dodaje on.

Na filter stanici su završeni radovi na zamjeni kvarcnog pijeska iz pješčanih filtera, te je urađena njihova antikorozivna zaštita.

„Ujedno je završen i idejni i glavni projekat prikupljanja, tretmana i ispuštanja tehnoloških otpadnih voda sa filter stanice. I ovo je jedan od naših većih i veoma značajnih projekata, ali i projekata prema vodnoj dozvoli. Radovi su pokrenuti, pa ćemo i njegove efekte ubrzo vidjeti, jer će se na ovaj način spriječiti ispuštanje suspendiranih materija u rijeku Jalu“, ističe Suljić.

Mjere za sprečavanje i smanjivanje štetnih emisija u zrak

Kada je u pitanju zaštita zraka i emisija u zrak, maksimalna pažnja u proteklom periodu posvećena je tehnološkim poboljšanjima pri proizvodnji sirovog koksnog gasa i samim koksnim pećima.

Pored unapređenja tehničke ispravnosti pri odabiru ugljene mješavine koja je jako važna, izvršeni su redovni i vanredni remonti mlina za propisno mljevenje mješavine, koksnih vrata i usponskih kolona, kao i zamjena vatrostralnog ozida. Dalje je izvršen i remont mašina za punjenje u cilju propisnog punjenja koksnih peći, kao i generalni remont elektrosisača koksnog gasa.

U toku je i sanacija oštećenja ozida koksnih peći na V koksnoj bateriji, a prema riječima generalnog direktora Dževada Kasumovića, Uprava je donijela i odluku o zamjeni kompletne platforme na bateriji.

„Sanacija ozida podrazumijeva keramičko zavarivanje koksnih peći. Pored toga što se radi o izuzetno kompleksnom i zahtjevnom poslu koji se odvija na enormno visokim temperaturama, sanacija ide dobro i već je završeno oko 50 posto posla. Sve komore, odnosno peći, na ovaj način bit će obnovljene do kraja godine. Uz to, kao i zamjenu kompletne platforme, u značajnoj mjeri doprinijet će se ne samo produženju aktivnog rada baterije i kvalitetnije iskorištenosti procesa dobijanja koksa, nego i smanjenju štetnih emisija što je i najvažniji cilj“, pojašnjava Kasumović.

Dodatno tehnološko-proizvodno i ekološko poboljšanje na koksnoj bateriji bit će postignuto početkom naredne godine, kada će biti instalirane i dvije nove mašine.

„Radi se o mašini za bezdimno punjenje peći ugljem i mašini za prihvat koksa s haubom, koje ranije nisu bile operativne, što znači da neće više biti rasipanja, ali ni emisija. Mašine su naručene, one se trenutno prave, rok je, dakle, februar 2023.godine kada će biti stavljene i u funkciju, a sve u cilju unapređenja proizvodnih i tehnoloških procesa, ali i smanjenja nekontrolisanih emisija u zrak“, zaključuje Kasumović.

Značajno smanjenje štetnih emisija u zrak postignuto je i okončanjem aktivnosti na fabrici Energana. Za dovod gasa prema kotlovima u funkciju je stavljen potpuni novi plinovod. Izvršena je zamjena dimnih kanala, plašteva gorionika, zamjena ekranskih cijevi u ložištu, sanacija ozida oko gorionika, sanacija ventilatora svježeg zraka, kao i ozida i odmuljenja kotla. U dimnom kanalu ugrađen je novi grijač vode, ekonomajzer, kao i zagrijač zraka, a sve u cilju boljeg sagorijevanja u kotlu i smanjenja emisija.„Izvršena je i zamjena PLC sistema za upravljanje čime je postignuto poboljšanje u regulaciji, u zagrijavanju zraka, mogućnost dodavanja veće količine zraka na gorionicima te formiranje bolje smjese plina i zraka, bolje sagorijevanje, što u konačnici rezultira također smanjenjem emisija u zrak“, naglašava Almin Suljić, izvršni direktor za proizvodnju.

Sa fabrike Azotara trenutno nema nikakvih emisija i zagađenja, tačnije od oktobra 2021.godine kada je, kako potvrđuje i generalni direktor Dževad Kasumović, Uprava donijela odluku o privremenom prekidu rada fabrike đubriva.

„Odluka je donesena isključivo zbog zastoja u proizvodnji uzrokovanog dugogodišnjim nepovoljnim ekonomsko-finansijskim rezultatima i ostvarenim gubicima. Sva radna snaga je zadržana i raspoređena u druge fabrike i sektore“, kaže Kasumović.

S druge strane, na fabrici anhidrida maleinske kiseline izvršena je zamjena katalizatora i urađen je remont kompresora, a u toku su i nove investicije.

„Zamjenom katalizatora koncetracija ugljen monoksida u izlaznim gasovima se znatno smanjila. Ovdje je važno spomenuti i projekat smanjenja koncetracije ksilola u izlaznim gasovima, a čiji je rok za realizaciju kraj ove godine. Na ovaj fabrici se odvija još jedna značajna investicija. Riječ je o nabavci novog reaktora, čime će se dodatno smanjiti emisija štetnih plinova u zrak. Ujedno se radi i na usavršavanju tehnoloških procesa po pitanju tehnoloških otpadnih voda AMK fabrike“, ističe Kasumović.

Posebna pažnja posvećena je i sprečavanju emisija u tlo i negativnih uticaja u tlo. Nakon uspješno završenog projekta remedijacije zemljišta, uz pomoć Kantonalnog ministarstva prostornog uređenja i zaštite okolice i drugih saradnika, ispitane su i mogućnosti bioremedijacije površina devastiranih industrijskim otpadom. Ovaj projekat je realizovan uz pomoć Federalnog ministarstva obrazovanja i nauke, nakon čega je unutar kompletnog kruga GIKIL-a zasađeno više od 500 mladih izdanaka srebrene smreke, crvenog javora, bijelog i crnog bora, Paulownie elongata-e, te cvjetajućeg bilja.

Minimiziranje produkcije otpada i upravljanje otpadom

Odlaganje i iskorištavanje otpada se vrši prema odredbama Zakona o upravljanju otpadom i Planom o upravljanju otpada. Uspostavljen je monitoring otpada, locirana su mjesta njegovog nastanka i vrši se uredno vođenje evidencije o otpadu po vrsti, količini, načinu zbrinjavanja i otpremi. Pored toga, kako pojašnjava i Emra Halilović, rukovodilac Sektora za zaštitu okoliša, realizovan je projekat izgradnje i opremanje centralnog skladišta opasnog i ostalih vrsta otpada u cilju obezbjeđenja uslova za skladištenje, u skladu sa zakonskom regulativom.

„Novina je i da se na cjelokupnom kompleksu GIKIL-a vrši sakupljanje i razdvajanje pet ambalaže, drveta, otpadnog papira i kartona, u saradnji sa lokalnom zajednicom, odnosno lukavačkim školama i udruženjima građana kojima se sve to i donira. Sve ovo govori da je kompanija u velikoj tranziciji i promjenama, da želimo maksimalno pokazati svoju društvenu odgovornost, a sve sa ciljem očuvanja životne sredine“, zaključuje Halilović.