Optimizacija pogona i postrojenja uz zaštitu okoliša glavni orjentir rada

Realizacija projekata s ciljem sprečavanja i smanjivanja emisija štetnih materija u vode, te zaštita voda u cjelini, bile su jedne od glavnih aktivnosti na kojima se ubrzano radilo u krugu Global Ispat Koksne Industrije d.o.o. Lukavac u proteklom periodu. Aktivnosti se sprovode prema dinamičkom planu, u skladu sa dobijenim vodnim dozvolama i integralnom okolinskom dozvolom čiji su sastavni dio.

Prema riječima rukovodioca Sektora za zaštitu okoliša, Emre Halilović, sva tehničko-investiciona dokumentacija na nivou glavnih, izvedbenih projekata za prikupljanje tehnoloških, oborinskih onečišćenih i sanitarno-fekalnih otpadnih voda je završena, kao i za njihovo prečišćavanje, te ispuštanje. Projektnom dokumentacijom predviđen je i separatni sistem kanalizacije.

„Na skladištu koksa i skladištu pripreme uglja izgrađeni su gravitacioni taložnici. Svi oni su u funkciji i daju potrebne rezultate. Ono što je najvažnije jeste da očišćeni talog, s obzirom na porijeklo suspendovanih materija, a koje su uglavnom čestice uglja i koksa, vraćaju se na predmetnu deponiju i dalje se koriste kao sirovina u proizvodnom procesu. Dakle, nema rasipanja i oticanja u druge tokove, čime su zadovoljene i zakonom određene granične vrijednosti“, ističe Halilović.

Jedan od većih i važnijih projekata koji su u toku je i projekat optimizacije postrojenja za fizičko-hemijski i biološki tretman otpadnih voda, jedinog postrojenja te vrste na ovom području. Cilj je da se obezbijede granične vrijednosti propisane Uredbom o uslovima ispuštanja otpadnih voda u okoliš i sisteme javne kanalizacije.

„Na temelju ulaznih parametara, odrađenih analiza, te traženih izlaznih parametara prečišćene vode, predviđeno je najoptimalnije rješenje, tako da ćemo od tehnološki otpadne vode, nakon što prođe sav potreban tretman, dobiti pročišćenu vodu. Postrojenje će imati i spremnik za mulj, te dehidrator mulja“, pojašnjava Halilović.

Ujedno je završen i projekat prikupljanja katranskih kondenzata sa plinovoda fabrike Koksara, koji se odvode prema pogonu pumparnice katrana i dalje na postojeći fizičko-hemijski i biološki treman na pogonu Biologija. Govoreći o značaju projekta, izvršni direktor za proizvodnju Almin Suljić, pojašnjava da je isto urađeno i na fabrici Energana, kao i na plinovodima hale za odmrzavanje, separacije i biologije, dok su na pogonu benzola, te kod gasometra na fabrici Koksara ugrađeni separatora masti i ulja koji također daju potrebne rezultate.

„Aktivnosti su pokrenute i na realizaciji radova, prikupljanja, tretiranja i ispuštanja tehnoloških otpadnih voda fabrike Energana. Izvršena je nabavka potrebnih cijevi, kao i revizionih šahtova. I ovi radovi su uveliko realizuju na terenu, tako da će i njegovi efekti ubrzo biti vidljivi“, dodaje on.

Na filter stanici su završeni radovi na zamjeni kvarcnog pijeska iz pješčanih filtera, te je urađena njihova antikorozivna zaštita.

„Ujedno je završen i idejni i glavni projekat prikupljanja, tretmana i ispuštanja tehnoloških otpadnih voda sa filter stanice. I ovo je jedan od naših većih i veoma značajnih projekata, ali i projekata prema vodnoj dozvoli. Radovi su pokrenuti, pa ćemo i njegove efekte ubrzo vidjeti, jer će se na ovaj način spriječiti ispuštanje suspendiranih materija u rijeku Jalu“, ističe Suljić.

Mjere za sprečavanje i smanjivanje štetnih emisija u zrak

Kada je u pitanju zaštita zraka i emisija u zrak, maksimalna pažnja u proteklom periodu posvećena je tehnološkim poboljšanjima pri proizvodnji sirovog koksnog gasa i samim koksnim pećima.

Pored unapređenja tehničke ispravnosti pri odabiru ugljene mješavine koja je jako važna, izvršeni su redovni i vanredni remonti mlina za propisno mljevenje mješavine, koksnih vrata i usponskih kolona, kao i zamjena vatrostralnog ozida. Dalje je izvršen i remont mašina za punjenje u cilju propisnog punjenja koksnih peći, kao i generalni remont elektrosisača koksnog gasa.

U toku je i sanacija oštećenja ozida koksnih peći na V koksnoj bateriji, a prema riječima generalnog direktora Dževada Kasumovića, Uprava je donijela i odluku o zamjeni kompletne platforme na bateriji.

„Sanacija ozida podrazumijeva keramičko zavarivanje koksnih peći. Pored toga što se radi o izuzetno kompleksnom i zahtjevnom poslu koji se odvija na enormno visokim temperaturama, sanacija ide dobro i već je završeno oko 50 posto posla. Sve komore, odnosno peći, na ovaj način bit će obnovljene do kraja godine. Uz to, kao i zamjenu kompletne platforme, u značajnoj mjeri doprinijet će se ne samo produženju aktivnog rada baterije i kvalitetnije iskorištenosti procesa dobijanja koksa, nego i smanjenju štetnih emisija što je i najvažniji cilj“, pojašnjava Kasumović.

Dodatno tehnološko-proizvodno i ekološko poboljšanje na koksnoj bateriji bit će postignuto početkom naredne godine, kada će biti instalirane i dvije nove mašine.

„Radi se o mašini za bezdimno punjenje peći ugljem i mašini za prihvat koksa s haubom, koje ranije nisu bile operativne, što znači da neće više biti rasipanja, ali ni emisija. Mašine su naručene, one se trenutno prave, rok je, dakle, februar 2023.godine kada će biti stavljene i u funkciju, a sve u cilju unapređenja proizvodnih i tehnoloških procesa, ali i smanjenja nekontrolisanih emisija u zrak“, zaključuje Kasumović.

Značajno smanjenje štetnih emisija u zrak postignuto je i okončanjem aktivnosti na fabrici Energana. Za dovod gasa prema kotlovima u funkciju je stavljen potpuni novi plinovod. Izvršena je zamjena dimnih kanala, plašteva gorionika, zamjena ekranskih cijevi u ložištu, sanacija ozida oko gorionika, sanacija ventilatora svježeg zraka, kao i ozida i odmuljenja kotla. U dimnom kanalu ugrađen je novi grijač vode, ekonomajzer, kao i zagrijač zraka, a sve u cilju boljeg sagorijevanja u kotlu i smanjenja emisija.„Izvršena je i zamjena PLC sistema za upravljanje čime je postignuto poboljšanje u regulaciji, u zagrijavanju zraka, mogućnost dodavanja veće količine zraka na gorionicima te formiranje bolje smjese plina i zraka, bolje sagorijevanje, što u konačnici rezultira također smanjenjem emisija u zrak“, naglašava Almin Suljić, izvršni direktor za proizvodnju.

Sa fabrike Azotara trenutno nema nikakvih emisija i zagađenja, tačnije od oktobra 2021.godine kada je, kako potvrđuje i generalni direktor Dževad Kasumović, Uprava donijela odluku o privremenom prekidu rada fabrike đubriva.

„Odluka je donesena isključivo zbog zastoja u proizvodnji uzrokovanog dugogodišnjim nepovoljnim ekonomsko-finansijskim rezultatima i ostvarenim gubicima. Sva radna snaga je zadržana i raspoređena u druge fabrike i sektore“, kaže Kasumović.

S druge strane, na fabrici anhidrida maleinske kiseline izvršena je zamjena katalizatora i urađen je remont kompresora, a u toku su i nove investicije.

„Zamjenom katalizatora koncetracija ugljen monoksida u izlaznim gasovima se znatno smanjila. Ovdje je važno spomenuti i projekat smanjenja koncetracije ksilola u izlaznim gasovima, a čiji je rok za realizaciju kraj ove godine. Na ovaj fabrici se odvija još jedna značajna investicija. Riječ je o nabavci novog reaktora, čime će se dodatno smanjiti emisija štetnih plinova u zrak. Ujedno se radi i na usavršavanju tehnoloških procesa po pitanju tehnoloških otpadnih voda AMK fabrike“, ističe Kasumović.

Posebna pažnja posvećena je i sprečavanju emisija u tlo i negativnih uticaja u tlo. Nakon uspješno završenog projekta remedijacije zemljišta, uz pomoć Kantonalnog ministarstva prostornog uređenja i zaštite okolice i drugih saradnika, ispitane su i mogućnosti bioremedijacije površina devastiranih industrijskim otpadom. Ovaj projekat je realizovan uz pomoć Federalnog ministarstva obrazovanja i nauke, nakon čega je unutar kompletnog kruga GIKIL-a zasađeno više od 500 mladih izdanaka srebrene smreke, crvenog javora, bijelog i crnog bora, Paulownie elongata-e, te cvjetajućeg bilja.

Minimiziranje produkcije otpada i upravljanje otpadom

Odlaganje i iskorištavanje otpada se vrši prema odredbama Zakona o upravljanju otpadom i Planom o upravljanju otpada. Uspostavljen je monitoring otpada, locirana su mjesta njegovog nastanka i vrši se uredno vođenje evidencije o otpadu po vrsti, količini, načinu zbrinjavanja i otpremi. Pored toga, kako pojašnjava i Emra Halilović, rukovodilac Sektora za zaštitu okoliša, realizovan je projekat izgradnje i opremanje centralnog skladišta opasnog i ostalih vrsta otpada u cilju obezbjeđenja uslova za skladištenje, u skladu sa zakonskom regulativom.

„Novina je i da se na cjelokupnom kompleksu GIKIL-a vrši sakupljanje i razdvajanje pet ambalaže, drveta, otpadnog papira i kartona, u saradnji sa lokalnom zajednicom, odnosno lukavačkim školama i udruženjima građana kojima se sve to i donira. Sve ovo govori da je kompanija u velikoj tranziciji i promjenama, da želimo maksimalno pokazati svoju društvenu odgovornost, a sve sa ciljem očuvanja životne sredine“, zaključuje Halilović.