S Tehnološkim fakultetom Tuzla potpisan novi sporazum o saradnji

U cilju kvalitetnog spajanja obrazovanja i privrede, obnovili smo još jednu značajnu saradnju. S Tehnološkim fakultetom Univerziteta u Tuzli potpisan je novi Sporazum o saradnji.

Sporazum se temelji na zajedničkim akademskim interesima na području obrazovanja, istraživanja, ali i tehnološkog i društvenog razvoja.  Novim sporazumom omogućena je aktivna razmjena stručnjaka uz razmjenu znanja, kao i realizacija vježbi i studentske prakse s ciljem usvajanja praktičnih znanja studenata i njihove adaptacije na radno okruženje u hemijskoj industriji.

Ovime je otvorena i mogućnost implementacije najnovijih naučnih dostignuća iz oblasti hemijskog inženjerstva, hemijske tehnologije i inženjerstva zaštite okoline koja su našoj kompaniji veoma važna, ali i obezbjeđenje kvalitetne baze za izbor naših budućih kadrova.

FOTO/Zaštita okoliša: U rad pušteno savremeno postrojenje za prečišćavanje tehnoloških otpadnih voda

U Global Ispat Koksnoj Industriji Lukavac (GIKIL) u rad je pušteno novo postrojenje za biološko prečišćavanje tehnoloških otpadnih voda iz fabrike Koksara. Prema riječima generalnog direktora Almina Suljića, riječ je o jednom od najznačajnih projekata realizovanih u kompaniji posljednjih godina i jedinstvenom postrojenju na ovom području.

„Na projektu se aktivno radilo posljednje dvije godine i njegova ukupna investicija iznosi oko dva miliona konvertibilnih maraka. Ovime je potpuno optimizovano postrojenje za fizičko-hemijski i biološki tretman otpadnih voda, a to znači da smo nadogradili i unaprijedili postojeće postrojenje, na staroj biologiji, izgradili novi objekat, time i novo postrojenje za tretman otpadnih voda. Cilj je bio da se obezbijede granične vrijednosti propisane Federalnom uredbom i što je najvažnije sve granične vrijednosti su i postignute“, kazao je Suljić.

Uz odgovarajuće parametre ulazne vode postignute su granične vrijednosti emisije otpadnih voda koje se ispuštaju u okoliš definisane Uredbom o uslovima  ispuštanja otpadnih voda u prirodne recipijente i sistem javne kanalizacije Federacije BiH, a one su hemijska i biološka potrošnja kisika, ukupan dušik, fosfor, temperatura, pH vrijednost, te fenoli, cijanidi i rodanidi.  

„Na  temelju  ulaznih  parametara,  odrađenih  analiza,  te  traženih  izlaznih parametara prečišćene vode, prihvaćeno je najoptimalnije rješenje, tako da se od tehnološki otpadnih voda, nakon što prođu sav potreban tretman, sada dobija poptuno pročišćena voda i kao takva ona dalje odlazi u vanjske prirodne recipijente“, pojašnjava Jasmin Pandurović, inženjer tehnologije i magistar zaštite okoliša u GIKIL-u.

Novo postrojenje ima i ugrađen spremnik za mulj, kao i dehidrator mulja, tako da je postojeća tehnologija iziskivala potpunu modernizaciju.

„Otpadne vode koje nastaju u procesu koksovanja su veoma toksične za floru i faunu kada bi se ispuštale kao takve i to je poznato svakom od nas. Zbog toga je urađen predtretman tih voda u pogonu amon-sulfata za biološko prečišćavanje. Do sada su se postizali rezultati na postojećem postrojenju koje je rađeno po nekadašnjoj njemačkoj tehnologiji, ali zbog tehnološke zastarjelosti, ali i pojačanih zahtjeva kada je u pitanju kvalitet vode za ispuštanje u recipijent ova tehnologija se morala nadograditi i uraditi dodatna optimizacija. GIKIL je to riješio uvođenjem tercijarnog nivoa biološkog prečiščavanja“, ističe Pandurović.

Projekat za tercijarno prečišćavanje i optimizacija postojećeg, starog postrojenja rađena je od strane renomiranog izvođača, tuzlanske firme Borplastika Eko, članice BP grupacije.  

„Voda prečišćena tercijarnim nivoom daje rezultate koji su bolji čak i od zahtijevanih zakonskih parametara određenih za sliv rijeke Save, što dokazuju i laboratorijske analize rađene od nezavisnih certificiranih ustanova. Ponudili smo, dakle, savremeno rješenje za preradu otpadnih voda do mjere definisane zakonskim odredbama, a nakon svih testnih faza i analiza pokazalo se da imamo odlične rezultate i da s pravom možemo reći da je ovo jedino postrojenje ove vrste u regionu. Ovdje se posao ne završava. U GIKIL-u su izrazili spremnost da i dalje testiramo određene procese i unapređujemo tehnologiju tako da u vanjske, prirodne vodotokove odlazi isključivo i maksimalno prečišćena voda“, istakao je Irdin Imamović, direktor fime “Borplastika EKO” d.o.o. Tuzla.

Dodatna tehnološko-proizvodna i ekološka poboljšanja u GIKIL-u ove godine će biti postignuta i na koksnoj bateriji, gdje se instaliraju dvije nove mašine i sa kojima će se u najvećoj mjeri doprinijeti smanjenju nekontrolisanih emisija u zrak.

Riječ je o mašini za bezdimno punjenje peći ugljem koja je u fazi završnih ispitivanja i čije se puštanje u rad očekuje u narednim mjesecima, te mašini za prihvat koksa s haubom koja će također biti instalirana do kraja godine.

Generalni direktor GIKIL-a: „U zaštitu okoliša uloženo 23 miliona KM“

Global ispat koksna industrija Lukavac (GIKIL) u prošloj godini bila je najveći uvoznik u Bosni i Hercegovini, a četvrti najveći izvoznik. Obim uvoza ovog industrijskog giganta, prema riječima generalnog direktora Almina Suljića, iznosi oko 200, a izvoza između 300 i 400 miliona KM.

Direktor Almin Suljić

– Većinom uvozimo kameni ugalj za proizvodnju koksa. Nekoliko je nalazišta takvog uglja u svijetu, a mi najviše uvozimo iz Sjedninjenih Američkih Država. Kameni ugalj dolazi brodom u luku Ploče, vrši se pretovar u vagone i željeznicom dolazi kod nas u GIKIL. Izvozimo također željeznicom, najviše koks, a prošle godine je 80 posto koksa završilo u Srbiji, tačnije željezari u Smederevu. Nusproizvod, sirovi katran i benzol izvozimo u Češku i Njemačku, također željeznicom. Proizvodimo i anhidrid maleinske kiseline (AMK), koji izvozimo kamionima, najviše u Italiju i Tursku, a radi se o sirovini koja ima veliku primjenu u proizvodnji, kao polimer miješa se u boje, lakove… Ipak, bez željeznice mi ne bismo mogli opstati i moram istaći jako dobre odnose s menadžmentom Željeznica FBiH. Unutar naše kompanije imamo 12-13 kolosijeka, imamo željezničko odjeljenje koje broji 55 ljudi, pet lokomotiva kojima vršimo unutarnji transport sirovina. Samo unutar GIKIL-a imamo oko 40 kilometara pruge – kaže Suljić za Faktor.

Kada znamo značaj željeznice za GIKIL i obim poslovanja ove kompanije, samo se namaće pitanje o incijativi za rekonstrukciju pruge na relaciji Doboj – Tuzla – Zvornik, koju je nedavno najavio ministar prometa i komunikacija BiH Edin Forto, istakavši veliki interes Srbije za ovaj projekat vrijedan oko 500 miliona eura.

– Nama bi rekonstrukcija pruge značila mnogo, jer se vrlo često dešava da mi zbog ograničenja transporta imamo usko grlo u logistici i otpremi. Sve bi mogli raditi brže, a to će omogućiti i veći promet roba – kaže Suljić.

Prema podacima GIKIL-a, ova kompanija s preko 900 zaposlenih, na godišnjem nivou direktno posluje s više od 400 domaćih pravnih subjekata, odnosno dobavljača. Također, GIKIL doprinosi sa oko 25 posto u obrtu Željeznica FBiH, na godišnjem nivou riječ je o prometu vrijednom oko 23,5 miliona KM te i ovaj podatak govori u prilog važnosti unapređenja željezničke i cjelokupne putne infrastrukture u BiH.

– Mi smo streteška kompanija, kako za Tuzlanski kanton, tako i za državu u cjelini. Bez obzira na to poslujemo li pozitivno ili negativno mi puno firmi vežemo za sebe. Važni smo za kompletnu ekonomiju i privredu. Učestvujemo sa 1,5 posto u BDP-u cijele države te oko 14,6 posto izvoza TK, a 47 posto izvoza općine Lukavac. Ove godine na poslovanje se odrazila kriza čelika, odnosno pad potražanje, a jedan od uzroka je rat u Ukrajini. Pale su cijena čelika, a to utječe na proizvodnju koksa. Neke čeličane u Evropi su stale s proizvodnjom, zbog jako niske potražnje. Imali smo manju potražnju i ovu godinu ćemo, za razliku od prethodne završiti s gubitkom, ali još nije gotov bilans pa ne znamo tačno koliko će iznositi. Sirovinu za proizvodnju nemamo u BiH, zato smo veliki uvoznici, ali i izvoznici i naše troškove, ulazne i izlazne, diktira tržište – navodi Suljić.

Uz GIKIL se uvijek vezalo zagađenje okoline, a da se nešto na tom polju uradilo pokazuje podatak da je za aktivnosti zaštite okoliša u periodu od 2020. do 2024. godine uloženo je oko 23 miliona KM.

– Kada je GIKIL u pitanju uvijek imamo priče o štetnosti po okoliš. Ovo jeste starija tehnologija, ali koks se na ovaj način proizvodi u Mađarskoj u Dunaujvarosu, tako se radi u Poljskoj, a kod nas se stvara slika da treba sve gasiti, jer toga u Evropi nema. Ove godine se u Poljskoj otvara ista ovakva koksara, naravno, modernizovana i s manje emisija, a to je samo jedna od baterija. Dobili su kredit od države da to urade. Nije tačno da ova industrija u Evropi staje, a nama se stalno imputira da nas treba ugasiti. U Poljskoj postoje baterije koje za dva mjeseca proizvedu ono što mi proizvodimo za godinu dana, dakle govorimo o središtu Evrope i zemlji EU-a – istakao je Suljić.

GIKIL: Imamo 40 kilometara vlastite pruge, pet lokomotiva i željezničko odjeljenje s 55 uposlenih

Kompanija ima željezničko odjeljenje koje broji 55 ljudi, pet lokomotiva i oko 40 kilometara vlastite pruge

Global ispat koksna industrija Lukavac (GIKIL) u prošloj godini bila je najveći uvoznik u Bosni i Hercegovini, a četvrti najveći izvoznik. Obim uvoza ovog industrijskog giganta, prema riječima generalnog direktora Almina Suljića, iznosi oko 200, a izvoza između 300 i 400 miliona KM.

Većinom uvoze kameni ugalj za proizvodnju koksa. Nekoliko je nalazišta takvog uglja u svijetu, a oni najviše uvoze iz Sjedninjenih Američkih Država.

– Kameni ugalj dolazi brodom u luku Ploče, vrši se pretovar u vagone i željeznicom dolazi kod nas u GIKIL – pojašnjava Suljić.

Izvoze također željeznicom, najviše koks, a prošle godine je 80 posto koksa završilo u Srbiji, tačnije željezari u Smederevu. Nusproizvod, sirovi katran i benzol izvoze u Češku i Njemačku, također željeznicom. Proizvode i anhidrid maleinske kiseline (AMK), koji izvoze kamionima, najviše u Italiju i Tursku, a radi se o sirovini koja ima veliku primjenu u proizvodnji, kao polimer miješa se u boje, lakove…

– Ipak, bez željeznice mi ne bismo mogli opstati i moram istaći jako dobre odnose s menadžmentom Željeznica FBiH. Unutar naše kompanije imamo 12-13 kolosijeka, imamo željezničko odjeljenje koje broji 55 ljudi, pet lokomotiva kojim vršimo unutarnji transport sirovina. Samo unutar GIKIL-a imamo oko 40 kilometara pruge – kaže Suljić za Faktor.

Kada znamo značaj željeznice za GIKIL i obim poslovanja ove kompanije, samo se namaće pitanje o incijativi za rekonstrukciju pruge na relaciji Doboj – Tuzla – Zvornik, koju je nedavno najavio ministar prometa i komunikacija BiH Edin Forto, istakavši veliki interes Srbije za ovaj projekat vrijedan oko 500 miliona eura.

– Nama bi rekonstrukcija pruge značila mnogo, jer se vrlo često dešava da mi zbog ograničenja transporta imamo usko grlo u logistici i otpremi. Sve bi mogli raditi brže, a to će omogućiti i veći promet roba – kaže Suljić.

Prema podacima GIKIL-a, ova kompanija s preko 900 zaposlenih, na godišnjem nivou direktno posluje s više od 400 domaćih pravnih subjekata, odnosno dobavljača. Također, GIKIL doprinosi sa oko 25 posto u obrtu Željeznica FBiH, na godišnjem nivou riječ je o prometu vrijednom oko 23,5 miliona KM te i ovaj podatak govori u prilog važnosti unapređenja željezničke i cjelokupne putne infrastrukture u BiH.

– Mi smo streteška kompanija, kako za Tuzlanski kanton, tako i za državu u cjelini. Bez obzira na to poslujemo li pozitivno ili negativno mi puno firmi vežemo za sebe. Važni smo za kompletnu ekonomiju i privredu. Učestvujemo sa 1,5 posto u BDP-u cijele države te oko 14,6 posto izvoza TK, a 47 posto izvoza općine Lukavac. Ove godine na poslovanje se odrazila kriza čelika, odnosno pad potražanje, a jedan od uzroka je rat u Ukrajini. Pale su cijena čelika, a to utječe na proizvodnju koksa. Neke čeličane u Evropi su stale s proizvodnjom, zbog jako niske potražnje. Imali smo manju potražnju i ovu godinu ćemo, za razliku od prethodne završiti s gubitkom, ali još nije gotov bilans pa ne znamo tačno koliko će iznositi. Sirovinu za proizvodnju nemamo u BiH, zato smo veliki uvoznici, ali i izvoznici i naše troškove, ulazne i izlazne, diktira tržište – navodi Suljić.

Uz GIKIL se uvijek vezalo zagađenje okoline, a da se nešto na tom polju uradilo pokazuje podatak da je za aktivnosti zaštite okoliša u periodu od 2020. do 2024. godine uloženo je oko 23 miliona KM.

– Kada je GIKIL u pitanju uvijek imamo priče o štetnosti po okoliš. Ovo jeste starija tehnologija, ali koks se na ovaj način proizvodi u Mađarskoj u Dunaujvarosu, tako se radi u Poljskoj, a kod nas se stvara slika da treba sve gasiti, jer toga u Evropi nema. Ove godine se u Poljskoj otvara ista ovakva koksara, naravno, modernizovana i s manje emisija, a to je samo jedna od baterija. Dobili su kredit od države da to urade. Nije tačno da ova industrija u Evropi staje, a nama se stalno imputira da nas treba ugasiti. U Poljskoj postoje baterije koje za dva mjeseca proizvedu ono što mi proizvodimo za godinu dana, dakle govorimo o središtu Evrope i zemlji EU-a – istakao je Suljić.

Source

Almin Suljić, direktor najvećeg uvoznika u BiH: Poslujemo s više od 400 firmi, vrijednost izvoza premašuje 300 miliona KM

Global ispat koksna industrija Lukavac (GIKIL) u prošloj godini bila je najveći uvoznik u Bosni i Hercegovini, a četvrti najveći izvoznik. Obim uvoza ovog industrijskog giganta, prema riječima generalnog direktora Almina Suljića, iznosi oko 200, a izvoza između 300 i 400 miliona KM.

– Većinom uvozimo kameni ugalj za proizvodnju koksa. Nekoliko je nalazišta takvog uglja u svijetu, a mi najviše uvozimo iz Sjedninjenih Američkih Država. Kameni ugalj dolazi brodom u luku Ploče, vrši se pretovar u vagone i željeznicom dolazi kod nas u GIKIL. Izvozimo također željeznicom, najviše koks, a prošle godine je 80 posto koksa završilo u Srbiji, tačnije željezari u Smederevu. Nusproizvod, sirovi katran i benzol izvozimo u Češku i Njemačku, također željeznicom. Proizvodimo i anhidrid maleinske kiseline (AMK), koji izvozimo kamionima, najviše u Italiju i Tursku, a radi se o sirovini koja ima veliku primjenu u proizvodnji, kao polimer miješa se u boje, lakove… Ipak, bez željeznice mi ne bismo mogli opstati i moram istaći jako dobre odnose s menadžmentom Željeznica FBiH. Unutar naše kompanije imamo 12-13 kolosijeka, imamo željezničko odjeljenje koje broji 55 ljudi, tri lokomotive kojim vršimo unutarnji transport sirovina. Samo unutar GIKIL-a imamo oko 40 kilometara pruge – kaže Suljić za Faktor.

Kada znamo značaj željeznice za GIKIL i obim poslovanja ove kompanije, samo se namaće pitanje o incijativi za rekonstrukciju pruge na relaciji Doboj – Tuzla – Zvornik, koju je nedavno najavio ministar prometa i komunikacija BiH Edin Forto, istakavši veliki interes Srbije za ovaj projekat vrijedan oko 500 miliona eura.

– Nama bi rekonstrukcija pruge značila mnogo, jer se vrlo često dešava da mi zbog ograničenja transporta imamo usko grlo u logistici i otpremi. Sve bi mogli raditi brže, a to će omogućiti i veći promet roba – kaže Suljić.

Prema podacima GIKIL-a, ova kompanija s preko 900 zaposlenih, na godišnjem nivou direktno posluje s više od 400 domaćih pravnih subjekata, odnosno dobavljača. Također, GIKIL doprinosi sa oko 25 posto u obrtu Željeznica FBiH, na godišnjem nivou riječ je o prometu vrijednom oko 23,5 miliona KM te i ovaj podatak govori u prilog važnosti unapređenja željezničke i cjelokupne putne infrastrukture u BiH.

– Mi smo streteška kompanija, kako za Tuzlanski kanton, tako i za državu u cjelini. Bez obzira na to poslujemo li pozitivno ili negativno mi puno firmi vežemo za sebe. Važni smo za kompletnu ekonomiju i privredu. Učestvujemo sa 1,5 posto u BDP-u cijele države te oko 14,6 posto izvoza TK, a 47 posto izvoza općine Lukavac. Ove godine na poslovanje se odrazila kriza čelika, odnosno pad potražanje, a jedan od uzroka je rat u Ukrajini. Pale su cijena čelika, a to utječe na proizvodnju koksa. Neke čeličane u Evropi su stale s proizvodnjom, zbog jako niske potražnje. Imali smo manju potražnju i ovu godinu ćemo, za razliku od prethodne završiti s gubitkom, ali još nije gotov bilans pa ne znamo tačno koliko će iznositi. Sirovinu za proizvodnju nemamo u BiH, zato smo veliki uvoznici, ali i izvoznici i naše troškove, ulazne i izlazne, diktira tržište – navodi Suljić.

Uz GIKIL se uvijek vezalo zagađenje okoline, a da se nešto na tom polju uradilo pokazuje podatak da je za aktivnosti zaštite okoliša u periodu od 2020. do 2024. godine uloženo je oko 23 miliona KM.

– Kada je GIKIL u pitanju uvijek imamo priče o štetnosti po okoliš. Ovo jeste starija tehnologija, ali koks se na ovaj način proizvodi u Mađarskoj u Dunaujvarosu, tako se radi u Poljskoj, a kod nas se stvara slika da treba sve gasiti, jer toga u Evropi nema. Ove godine se u Poljskoj otvara ista ovakva koksara, naravno, modernizovana i s manje emisija, a to je samo jedna od baterija. Dobili su kredit od države da to urade. Nije tačno da ova industrija u Evropi staje, a nama se stalno imputira da nas treba ugasiti. U Poljskoj postoje baterije koje za dva mjeseca proizvedu ono što mi proizvodimo za godinu dana, dakle govorimo o središtu Evrope i zemlji EU-a – istakao je Suljić.

Faktor

Imamo prvu „Naj ekipu”: Upoznajmo našu četu!

Nakon mnogobrojnih prijedloga, pristiglih iz različitih radnih sredina, došlo je vrijeme da proglasimo i našu prvu „Naj ekipu”. Ovu simboličnu, ali i vrijednu titulu za mjesec septembar ponijeli su članovi naše Jedinice spašavanja, poznatiji kao „četa”.

Na čelu sa starješinom Ivicom Pejićem, četa se u ovoj godini uspješno odazvala na 193 različite intervencije, a samo u mjesecu septembru evidentirana su njihova 32 uspješno odrađena vanredna zadatka.

Uz sve redovne radne obaveze koje imaju, ovi obučeni dobrovoljci različitih struka i zanimanja kontinuirano iskazuju spremnost i odgovornost u posebnim zadacima i zahtjevima radnih sredina koji se pred njih postavljaju, bilo da se radi o specijalnim poslovima neophodnim pri otklanjanju kvarova na postrojenjima, uređajima i instalacijama, uključujući i prostore kojima je neophodno pristupiti u slučaju sanacije ili kvara, a u kojima su prisutna štetna isparavanja. Prvi su na liniji i u slučaju nesreće i potrebe pružanja pomoći bilo da se radi o povredi na radu, požaru, eskploziji ili bilo kojem drugom vidu nezgode u fabrikama. Svoju obučenost i spremnost nedavno su testirali i na pokaznoj vježbi koju je sa gradskim službama organizovao Crveni krst grada Lukavac i gdje su također primili posebne pohvale i priznanja.

Jedinica spašavanja inače operira u sklopu Sektora sigurnosti i zdravlja u GIKIL-u, te trenutno broji 21 aktivna člana.

Uz sve druge vidove individualnih i kolektivnih nagrađivanja i priznanja, „Naj ekipa” je još jedan od novopokrenutih projekata u kompaniji, s ciljem podizanja motivacije radnika, povećanja opšteg zadovoljstva na radnom mjestu, te izgradnje kulture pohvale i vrednovanja posebne angažiranosti i primjetnih rezultata rada s naglaskom na timski rad.

JAVNI KONKURS

za prijem radnika u radni odnos na određeno vrijeme u trajanju od 3 mjeseca uz mogućnost produženja.

Konkurs se raspisuje za slijedeća zanimanja:

  1. Vatrogasac (1 izvršilac)
  2. Zavarivač II (1 izvršilac)
  3. Rukovalac tornja za ugalj (1 izvršilac)
  4. Vatrostalni zidar (1 izvršilac)
  5. Bravar II (2 izvršioca)

Pored opštih uslova utvrđenih Zakonom o radu, kandidati trebaju ispunjavati i posebne uslove:

Vatrogasac

  • KV stepen stručne spreme, tehničkog smjera
  • Najmanje 1 (jedan) mjesec radnog iskustva
  • Položen stručni ispit za profesionalnog vatrogasca
  • Organizacione sposobnosti i komunikativnost
  • Spremnost na timski rad

Zavarivač II

  • KV stepen stručne spreme, mašinski smjer
  • Najmanje 1 (jedan) mjesec radnog iskustva
  • Organizacione sposobnosti i komunikativnost
  • Spremnost na timski rad

Rukovalac tornja za ugalj

  • KV stepen stručne spreme, hemijski/mašinski smjer
  • Najmanje 1 (jedna) godina radnog iskustva
  • Organizacione sposobnosti i komunikativnost
  • Spremnost na timski rad

Vatrostalni zidar

  • KV stepen stručne spreme, građevinskog smjera
  • Najmanje 1 (jedna) godina radnog iskustva
  • Organizacione sposobnosti i komunikativnost
  • Spremnost na timski rad

Bravar II

  • KV stepen stručne spreme, mašinski smjer
  • Najmanje 1 (jedan) mjesec radnog iskustva
  • Organizacione sposobnosti i komunikativnost
  • Spremnost na timski rad

Nudimo Vam:

  • Mogućnost stalnog zaposlenja
  • Priliku za usavršavanje i napredovanje
  • Pozitivnu radnu atmosferu
  • Izazovno i zanimljivo radno okruženje

Prijave uz biografiju o radnom angažmanu (CV),  potrebno je dostaviti u roku od 7 dana od dana objave javnog konkursa, a najkasnije do 12.10.2023. godine.

Prijaviti se možete lično u sjedište Društva, e-mailom na adresu: [email protected] ili putem pošte na adresu:

„Global Ispat Koksna Industrija“ d.o.o. Lukavac
ul. Željeznička br. 1
75300 Lukavac
Bosna i Hercegovina

Na AMK fabriku stigao novi pastilator

U sklopu investicionog projekta proširenja kapaciteta proizvodnje na fabriku anhidrida maleinske kiseline (AMK) stigao je i novi pastilator.

Riječ je o mašini za proizvodnju pastilisanog AMK koji se izvozi u brojne zemlje Evropske unije i šire.

Uz dosadašnja tri pastilatora, ovom investicijom će se znatno povećati kapacitet proizvodnje na fabrici, ali i smanjiti emisija štetnih gasova u okoliš što je također jedan od osnovnih ciljeva projekta.

FOTO/Radovi mališana izloženi u galeriji “Koksara”

Naša kompanija danas je dobila najljepši kutak. Kao što je i ranije najavljeno, dječiji radovi mališana proistekli iz ovogodišnjeg nagradnog likovnog takmičenja “Mama na poslu/Tata na poslu” koju je kompanija organizovala za djecu radnika, uramljeni su i izloženi u renoviranoj galeriji “Koksara” u zgradi Administracije.

Izložba dječijih radova će biti trajna postavka, dostupna na uvid i razgledanje svim našim radnicima, ali i prijateljima i saradnicima koji posjećuju našu kompaniju. Vjerujemo da smo na ovoj način kreirali trajne uspomene i sa i mališanima i roditeljima, te da smo još jednom pokazali da su nam i radnici i porodice itekako važni.  

Donacijom GIKIL-a saniran laboratorij u Domu zdravlja Lukavac

Danas smo ozvaničili još jednu uspješnu priču i iskorak naše kompanije i menadžmenta u korist naše lokalne zajednice i svih naših građana.

Završen je projekat sanacije Službe za laboratorijsku dijagnostiku i biohemijsko-hematološki laboratorij u Domu zdravlja Lukavac. Opremljena je laboratorijska čekaonica, prijemni šalter, društvena soba te su sanirani glavni nedostaci u laboratorijskim i drugim prostorijama, čime je napravljena i nova funkcionalnija organizacija rada osoblja i prijema pacijenata.

Ovo će svakako pomoći i unapređenju kvaliteta pružanja zdravstvenih usluga građanima, imajući u vidu da u ovim prostorijama iz različitih potreba boravi oko 200 pacijenata dnevno, uključujući djecu i stariju populaciju, kao i onkološke pacijente.

Sretno s radom!