Stručne posjete studenata Mašinskog i Tehnološkog fakulteta UNTZ

S ciljem boljeg usvajanja teorijski stečenih znanja, ove sedmice ugostili smo nove grupe studenata sa Univerziteta u Tuzli.

Riječ je o studentima završne godine Mašinskog fakulteta, odsjek Energetika i termo-fluidni inženjering, te studentima treće godine studijskog programa i usmjerenja Hemijsko inženjerstvo i tehnologija Tehnološkog fakulteta Tuzla.

Izučavajući niz predmeta vezanih za energetska postrojenja, kao i načine upravljanja njihovim radom i uticaja na okoliš, budući inženjeri mašinstva imali su priliku obići radne jedinice i postrojenja fabrika Koksara i Energana. S druge strane, studenti Tehnološkog fakulteta, u okviru nastavnog predmeta Reakcijsko inženjerstvo, imali su potrebu da se detaljnije upoznaju sa industrijskim reaktorom u fabrici AMK, a zatim i sa cjelokupnim proizvodnim procesom u fabrici, od sirovina, preko kontrole i analiza, do gotovog AMK proizvoda.

Stručna i praktična obuka za studente iz oblasti zaštite na radu i zaštite od požara

U organizaciji i pratnji naših inženjera Sektora sigurnosti i zdravlja, za studente Tehnološkog fakulteta Univerziteta u Tuzli upriličena je stručna i praktična obuka iz oblasti zaštite na radu i zaštite od požara.

Prilikom obilaska V koksne baterije i pripadajućih postrojenja studenti su imali priliku da se upoznaju sa tehnološkim procesima kao i svim osnovnim i neophodnim mjerama zaštite iz ovih oblasti.

Ovom prilikom za studente je organizovana i pokazna vježba gašenja požara.

Vjerujemo da će stečena praktična znanja mladim budućim inženjerima poslužiti kao vrijedan temelj i za prve profesionalne korake.

Velika razvojna šansa: GIKIL može biti strateški igrač u proizvodnji koksa

Oporavak industrije čelika na svjetskom nivou trebao bi uslijediti iduće godine, prirodno će doći do povećane potražnje za koksom, a kapacitete za njegovu proizvodnju u regionalnom okviru ima lukavački GIKIL, piše Klix.ba.

Kroz ovu granu industrije svoju priliku za društveno-ekonomski napredak BiH može imati, a otvoreno je pitanje koliko će to državni aparati prepoznati jer u ovome trenutku, dok se u Evropi formiraju nove koksne baterije, u našoj zemlji je funkcionalna tek jedna.

Shodno globalnim kretanjima, u protekle dvije i po godine industrija čelika se našla u veoma teškom položaju, što se u negativnom kontekstu direktno reflektiralo na Global Ispat Koksnu Industriju Lukavac (GIKIL), kao kompaniju koja je najvećim dijelom naslonjena na tu privrednu oblast.

Prošlu godinu lukavački gigant je završio s finansijskim gubitkom, a kao nepovoljan faktor koncem 2023. je uslijedio i prekid dvodecenijske strateške saradnje sa Željezarom Smederevo. No, u prilično kompleksnom ambijentu, rezultati se ipak ostvaruju, realiziraju se zacrtane investicije, a prilike za dodatni napredak svakako se mogu otvoriti.

“Prekid saradnje sa Željezarom Smederevo se dogodio posljedično djelovanju naših konkurenata, odnosno poljske kompanije JSW, koja je u odnosu na nas znatno veći konglomerat, jer se nalazi u državnim rukama i ima povoljniju poziciju, s obzirom na to da za proizvodnju koksa koriste vlastite ugljeve, dok specijalne ugljeve koje mi koristimo i koji su nam potrebni, uvozimo čak iz Amerike. Ali i pored našeg visokokvalitetnog metalurškog koksa sa kojim se zasigurno ne može porediti niti jedan drugi, oni su svojim agresivnim djelovanjem uspjeli preuzeti naš dugogodišnji ugovor koji smo imali sa Željezarom Smederevo te je na taj način sam opstanak GIKIL-a doveden u pitanje”, kaže na početku razgovora za Klix.ba direktor GIKIL-a Almin Suljić.

Brzom reakcijom u aktuelnom kvartalu GIKIL se privremeno snašao te je dio svoje proizvodnje koksa preusmjerio na komitente u Turskoj, Alžiru, Italiji i Austriji, a pregovorima su se tek jednim dijelom vratili na smederevsko polje. Njima će do kraja ove godine mjesečno isporučivati deset hiljada tona tog visokokaloričnog umjetnog krutog goriva.

“To za nas ima veliki značaj jer Željezaru Smederevo i dalje smatramo jednim od naših strateških partnera te se nadamo da će oporavkom ove industrije doći do povećanja količina za isporuku. Aktuelna je priča i o rekonstrukciji pruge koja povezuje ovaj dio BiH sa Srbijom i za koju su obje zemlje zainteresirane, tako da nam i to daju nade u brži i veći promet roba sa jednim od naših najznačajnijih partnera”, nadovezuje se Suljić.

Bosna i Hercegovina u ovome trenutku na proizvodnju koksa isključivo je naslonjena na GIKIL, a kompanija ArcelorMittal u Zenici donijela je odluku o potpunom gašenju svoje proizvodnje, odnosno zatvaranju koksne baterije čije je kapacitete koristila za potrebe vlastite željezare.

Nasuprot tome, godišnji kapacitet GIKIL-ove koksare je između 600 i 650 hiljada tona koksa, a unazad četiri godine u njeno unapređenje, posebno u segmentu zaštite okoliša je uloženo 23 miliona KM.

“Naša baterija u odnosu na zeničku nikada nije gašena, prevashodno zbog tehnoloških procesa koji su znatno kompleksniji. Mi smo je pokrenuli 2003. godine kao novu i njen vijek trajanja je okvirno 40 godina. Na osnovu našeg održavanja i dosadašnjeg ulaganja, posebno u kontekstu njene sigurnosti i ekološke prihvatljivosti, pokušavamo postići norme Evropske unije, odnosno Bosne i Hercegovine”, nastavlja Suljić.

A dio eksploatacije iz Lukavca treba biti preusmjeren na Zenicu, s obzirom na to da je na pomolu potpisivanje ugovora između GIKIL-a i ArcelorMittala. Po tom komercijalnom dokumentu, GIKIL bi ArcelorMittalu isporučivao količine koksa koje ta kompanija u Zenici nije u mogućnosti proizvoditi više, a riječ je o okvirno 25 hiljada tona na mjesečnom nivou.

Ovo komercijalno vezivanje je od iznimnog značaja jer bi GIKIL-u osiguralo poslovnu stabilnost koja se ne može garantirati kratkoročnim ugovorima koji trenutno postoje sa manjim komitentima.

“Mi smo već imali razgovore, a ovdje je veoma bitno da je Vlada FBiH upoznata sa svim dešavanjima, da su svjesni veličine našeg značaja te da su po prvi puta pokazali svoju otvorenu brigu, ali i saslušali probleme i mogućnosti za njihovo rješavanje. S ArcelorMittalom smo blizu završavanja pregovora vezano za postizanje komercijalnog ugovora, što nam dugoročno može biti od strateškog značaja, a u konačnici veliki značaj bi imalo to da se razgovori s Vladom FBiH završe nekim vidom zvanične podrške, barem u kontekstu zaštite domaće proizvodnje”, ističe Suljić.

U posljednje vrijeme, prevashodno na evropskom polju se sve više spominje takozvana zelena tranzicija, a ona kao takva zahtjeva upotrebu enormnih količina čelika za izgradnju vjetroelektrana i svih ostalih ekološki prihvatljivih postrojenja za proizvodnju energije. Na svjetskom nivou u ovome trenutku čak 70 posto čelika se dobija upotrebom koksa, dok ostatak nastaje obradom raznih vrsta otpada.

“O budućnosti metalurškog koksa najbolje pokazuje podatak da je GSW dobio podršku Vlade Poljske u iznosu od 27 miliona dolara kako bi napravili novu koksnu bateriju u istom kapacitetu naše. U ekonomskom smislu, svjetsko tržište metalurškog koksa u 2023. godini je iznosilo 194 milijarde dolara, a za četiri godine se očekuje rast na 247 milijardi dolara”, dodaje Suljić.

Buduće tržište koksom jedino može biti snabdjeveno iz novih koksnih baterija čije se otvaranje već najavljuje. Svoju priliku na ovom polju može imati i Bosna i Hercegovina, ali je problem nepostojanje strategije u oblasti ovakvih karbon-intenzivnih industrija.

Da li će BiH prepoznati značaj proizvodnje koksa za svoj budući privredni razvoj otvoreno je pitanje, ali nije nepoznanica da stratešku ulogu upravo GIKIL može imati kao regionalno bitan jer jedini u okruženju ima mogućnost proizvodnje ovakve vrste krutog goriva.

Uloga ove kompanije sa sobom veže i društveno-ekonomski značaj, uzmemo li u obzir da je na nju naslonjeno više od 400 privrednih subjekata sa kojima direktno sarađuje.

“Ključno je da BiH prepozna kretanja industrije čelika jer je to razvoj koji neće stati, a još uvijek nije pronađena transformacija koja bi u dogledno vrijeme mogla zamijeniti konvencionalnu metodu proizvodnje. Također, GIKIL u ovome trenutku predstavlja najveći poslovni izazov u BiH, a velike kompanije su generalno ključ razvoja svake države. Veoma je važno da se država tek tako ne odrekne njega, ali i ove grane industrije jer ona zaista ima prosperitet u budućnosti”, naglašava Suljić.

Lukavački GIKIL prije četiri godine je doživio svoj zamah, a postupanja po okolinskoj i vodnoj dozvoli se u potpunosti ispunjavaju. Menadžment kompanije je ranije iskoristio trenutak u kojem je cijena koksa bila povoljna, kada se i pokrenulo produžavanje radnog vijeka koksne baterije, kao i unapređenje rada u ekološkom aspektu.

“Najznačajniji projekat je realiziran nedavno te se on odnosi na uspostavljanje postrojenja za biološko prečišćavanje otpadnih voda. Također, pored mjera propisanih dinamičkim planom na kojima se također aktivno radi, u GIKIL-u je u završnoj fazi i realizacija projekata koji u velikoj mjeri trebaju da doprinesu smanjenju zagađanja zraka. Riječ je o instaliranju dvije nove mašine na koksnoj bateriji. Radi se o mašini za bezdimno punjenje peći ugljem i mašini za prihvat koksa s haubom, koje ranije nisu bile operativne, a sve u cilju unapređenja proizvodnih i tehnoloških procesa, ali i smanjenja nekontrolisanih emisija u zrak”, dodaje Suljić.

Ističe da bi do kraja godine trebali biti prošireni i kapaciteti fabrike za proizvodnju anhidrida maleinske kiseline, što će utjecati na profitabilnost i ovog, još jednog izuzetno traženog i poznatog proizvoda GIKIL-a.

Unazad 20 godina GIKIL je ostvario platni promet u ukupnom iznosu od šest milijardi KM, a u ovome trenutku država nema svojih potraživanja od ove kompanije, s obzirom na to da su sve obaveze izmirene. Značaj ove kompanije vidljiv je i po ranije navedenom podatku da je na nju direktno naslonjeno nešto više od 400 privrednih subjekata.

“Iako je situacija veoma teška, a ranije je moglo doći i do gašenja kompletne fabrike, možemo reći da prema našim radnicima ispunjavamo sve ono što je dogovoreno kolektivnim ugovorom. Isplata plata i ostalih obaveza je redovna, a sa sindikatom smo kontinuirano na vezi kako bismo pronašli zajedničko rješenje za izlaz iz duboke krize. Ukoliko nam to tržište bude dozvoljavalo, plan nam je da od idućeg kvartala ponovno sjednemo za sto i razgovaramo o poboljšanju statusa radnika”, navodi Suljić.

Na svom novom putu, GIKIL je prepoznao i značaj lokalne zajednice te se posljednjih godina angažovao i na polju društvene odgovornosti. U istom smjeru djeluju i sa nevladinim sektorom sa kojim nastoje održati kvalitetan dijalog. Također, involvirani su i u obrazovni sistem, kroz aktivnu saradnju sa Tehnološkim i Mašinskim fakultetom u Tuzli, sa kojima također planiraju realizovati vrijedne zajedničke projekte.

Tekst preuzet sa portala Klix.ba.

S Tehnološkim fakultetom Tuzla potpisan novi sporazum o saradnji

U cilju kvalitetnog spajanja obrazovanja i privrede, obnovili smo još jednu značajnu saradnju. S Tehnološkim fakultetom Univerziteta u Tuzli potpisan je novi Sporazum o saradnji.

Sporazum se temelji na zajedničkim akademskim interesima na području obrazovanja, istraživanja, ali i tehnološkog i društvenog razvoja.  Novim sporazumom omogućena je aktivna razmjena stručnjaka uz razmjenu znanja, kao i realizacija vježbi i studentske prakse s ciljem usvajanja praktičnih znanja studenata i njihove adaptacije na radno okruženje u hemijskoj industriji.

Ovime je otvorena i mogućnost implementacije najnovijih naučnih dostignuća iz oblasti hemijskog inženjerstva, hemijske tehnologije i inženjerstva zaštite okoline koja su našoj kompaniji veoma važna, ali i obezbjeđenje kvalitetne baze za izbor naših budućih kadrova.

FOTO/Zaštita okoliša: U rad pušteno savremeno postrojenje za prečišćavanje tehnoloških otpadnih voda

U Global Ispat Koksnoj Industriji Lukavac (GIKIL) u rad je pušteno novo postrojenje za biološko prečišćavanje tehnoloških otpadnih voda iz fabrike Koksara. Prema riječima generalnog direktora Almina Suljića, riječ je o jednom od najznačajnih projekata realizovanih u kompaniji posljednjih godina i jedinstvenom postrojenju na ovom području.

„Na projektu se aktivno radilo posljednje dvije godine i njegova ukupna investicija iznosi oko dva miliona konvertibilnih maraka. Ovime je potpuno optimizovano postrojenje za fizičko-hemijski i biološki tretman otpadnih voda, a to znači da smo nadogradili i unaprijedili postojeće postrojenje, na staroj biologiji, izgradili novi objekat, time i novo postrojenje za tretman otpadnih voda. Cilj je bio da se obezbijede granične vrijednosti propisane Federalnom uredbom i što je najvažnije sve granične vrijednosti su i postignute“, kazao je Suljić.

Uz odgovarajuće parametre ulazne vode postignute su granične vrijednosti emisije otpadnih voda koje se ispuštaju u okoliš definisane Uredbom o uslovima  ispuštanja otpadnih voda u prirodne recipijente i sistem javne kanalizacije Federacije BiH, a one su hemijska i biološka potrošnja kisika, ukupan dušik, fosfor, temperatura, pH vrijednost, te fenoli, cijanidi i rodanidi.  

„Na  temelju  ulaznih  parametara,  odrađenih  analiza,  te  traženih  izlaznih parametara prečišćene vode, prihvaćeno je najoptimalnije rješenje, tako da se od tehnološki otpadnih voda, nakon što prođu sav potreban tretman, sada dobija poptuno pročišćena voda i kao takva ona dalje odlazi u vanjske prirodne recipijente“, pojašnjava Jasmin Pandurović, inženjer tehnologije i magistar zaštite okoliša u GIKIL-u.

Novo postrojenje ima i ugrađen spremnik za mulj, kao i dehidrator mulja, tako da je postojeća tehnologija iziskivala potpunu modernizaciju.

„Otpadne vode koje nastaju u procesu koksovanja su veoma toksične za floru i faunu kada bi se ispuštale kao takve i to je poznato svakom od nas. Zbog toga je urađen predtretman tih voda u pogonu amon-sulfata za biološko prečišćavanje. Do sada su se postizali rezultati na postojećem postrojenju koje je rađeno po nekadašnjoj njemačkoj tehnologiji, ali zbog tehnološke zastarjelosti, ali i pojačanih zahtjeva kada je u pitanju kvalitet vode za ispuštanje u recipijent ova tehnologija se morala nadograditi i uraditi dodatna optimizacija. GIKIL je to riješio uvođenjem tercijarnog nivoa biološkog prečiščavanja“, ističe Pandurović.

Projekat za tercijarno prečišćavanje i optimizacija postojećeg, starog postrojenja rađena je od strane renomiranog izvođača, tuzlanske firme Borplastika Eko, članice BP grupacije.  

„Voda prečišćena tercijarnim nivoom daje rezultate koji su bolji čak i od zahtijevanih zakonskih parametara određenih za sliv rijeke Save, što dokazuju i laboratorijske analize rađene od nezavisnih certificiranih ustanova. Ponudili smo, dakle, savremeno rješenje za preradu otpadnih voda do mjere definisane zakonskim odredbama, a nakon svih testnih faza i analiza pokazalo se da imamo odlične rezultate i da s pravom možemo reći da je ovo jedino postrojenje ove vrste u regionu. Ovdje se posao ne završava. U GIKIL-u su izrazili spremnost da i dalje testiramo određene procese i unapređujemo tehnologiju tako da u vanjske, prirodne vodotokove odlazi isključivo i maksimalno prečišćena voda“, istakao je Irdin Imamović, direktor fime “Borplastika EKO” d.o.o. Tuzla.

Dodatna tehnološko-proizvodna i ekološka poboljšanja u GIKIL-u ove godine će biti postignuta i na koksnoj bateriji, gdje se instaliraju dvije nove mašine i sa kojima će se u najvećoj mjeri doprinijeti smanjenju nekontrolisanih emisija u zrak.

Riječ je o mašini za bezdimno punjenje peći ugljem koja je u fazi završnih ispitivanja i čije se puštanje u rad očekuje u narednim mjesecima, te mašini za prihvat koksa s haubom koja će također biti instalirana do kraja godine.

GIKIL: Imamo 40 kilometara vlastite pruge, pet lokomotiva i željezničko odjeljenje s 55 uposlenih

Kompanija ima željezničko odjeljenje koje broji 55 ljudi, pet lokomotiva i oko 40 kilometara vlastite pruge

Global ispat koksna industrija Lukavac (GIKIL) u prošloj godini bila je najveći uvoznik u Bosni i Hercegovini, a četvrti najveći izvoznik. Obim uvoza ovog industrijskog giganta, prema riječima generalnog direktora Almina Suljića, iznosi oko 200, a izvoza između 300 i 400 miliona KM.

Većinom uvoze kameni ugalj za proizvodnju koksa. Nekoliko je nalazišta takvog uglja u svijetu, a oni najviše uvoze iz Sjedninjenih Američkih Država.

– Kameni ugalj dolazi brodom u luku Ploče, vrši se pretovar u vagone i željeznicom dolazi kod nas u GIKIL – pojašnjava Suljić.

Izvoze također željeznicom, najviše koks, a prošle godine je 80 posto koksa završilo u Srbiji, tačnije željezari u Smederevu. Nusproizvod, sirovi katran i benzol izvoze u Češku i Njemačku, također željeznicom. Proizvode i anhidrid maleinske kiseline (AMK), koji izvoze kamionima, najviše u Italiju i Tursku, a radi se o sirovini koja ima veliku primjenu u proizvodnji, kao polimer miješa se u boje, lakove…

– Ipak, bez željeznice mi ne bismo mogli opstati i moram istaći jako dobre odnose s menadžmentom Željeznica FBiH. Unutar naše kompanije imamo 12-13 kolosijeka, imamo željezničko odjeljenje koje broji 55 ljudi, pet lokomotiva kojim vršimo unutarnji transport sirovina. Samo unutar GIKIL-a imamo oko 40 kilometara pruge – kaže Suljić za Faktor.

Kada znamo značaj željeznice za GIKIL i obim poslovanja ove kompanije, samo se namaće pitanje o incijativi za rekonstrukciju pruge na relaciji Doboj – Tuzla – Zvornik, koju je nedavno najavio ministar prometa i komunikacija BiH Edin Forto, istakavši veliki interes Srbije za ovaj projekat vrijedan oko 500 miliona eura.

– Nama bi rekonstrukcija pruge značila mnogo, jer se vrlo često dešava da mi zbog ograničenja transporta imamo usko grlo u logistici i otpremi. Sve bi mogli raditi brže, a to će omogućiti i veći promet roba – kaže Suljić.

Prema podacima GIKIL-a, ova kompanija s preko 900 zaposlenih, na godišnjem nivou direktno posluje s više od 400 domaćih pravnih subjekata, odnosno dobavljača. Također, GIKIL doprinosi sa oko 25 posto u obrtu Željeznica FBiH, na godišnjem nivou riječ je o prometu vrijednom oko 23,5 miliona KM te i ovaj podatak govori u prilog važnosti unapređenja željezničke i cjelokupne putne infrastrukture u BiH.

– Mi smo streteška kompanija, kako za Tuzlanski kanton, tako i za državu u cjelini. Bez obzira na to poslujemo li pozitivno ili negativno mi puno firmi vežemo za sebe. Važni smo za kompletnu ekonomiju i privredu. Učestvujemo sa 1,5 posto u BDP-u cijele države te oko 14,6 posto izvoza TK, a 47 posto izvoza općine Lukavac. Ove godine na poslovanje se odrazila kriza čelika, odnosno pad potražanje, a jedan od uzroka je rat u Ukrajini. Pale su cijena čelika, a to utječe na proizvodnju koksa. Neke čeličane u Evropi su stale s proizvodnjom, zbog jako niske potražnje. Imali smo manju potražnju i ovu godinu ćemo, za razliku od prethodne završiti s gubitkom, ali još nije gotov bilans pa ne znamo tačno koliko će iznositi. Sirovinu za proizvodnju nemamo u BiH, zato smo veliki uvoznici, ali i izvoznici i naše troškove, ulazne i izlazne, diktira tržište – navodi Suljić.

Uz GIKIL se uvijek vezalo zagađenje okoline, a da se nešto na tom polju uradilo pokazuje podatak da je za aktivnosti zaštite okoliša u periodu od 2020. do 2024. godine uloženo je oko 23 miliona KM.

– Kada je GIKIL u pitanju uvijek imamo priče o štetnosti po okoliš. Ovo jeste starija tehnologija, ali koks se na ovaj način proizvodi u Mađarskoj u Dunaujvarosu, tako se radi u Poljskoj, a kod nas se stvara slika da treba sve gasiti, jer toga u Evropi nema. Ove godine se u Poljskoj otvara ista ovakva koksara, naravno, modernizovana i s manje emisija, a to je samo jedna od baterija. Dobili su kredit od države da to urade. Nije tačno da ova industrija u Evropi staje, a nama se stalno imputira da nas treba ugasiti. U Poljskoj postoje baterije koje za dva mjeseca proizvedu ono što mi proizvodimo za godinu dana, dakle govorimo o središtu Evrope i zemlji EU-a – istakao je Suljić.

Source

FOTO/Radovi mališana izloženi u galeriji “Koksara”

Naša kompanija danas je dobila najljepši kutak. Kao što je i ranije najavljeno, dječiji radovi mališana proistekli iz ovogodišnjeg nagradnog likovnog takmičenja “Mama na poslu/Tata na poslu” koju je kompanija organizovala za djecu radnika, uramljeni su i izloženi u renoviranoj galeriji “Koksara” u zgradi Administracije.

Izložba dječijih radova će biti trajna postavka, dostupna na uvid i razgledanje svim našim radnicima, ali i prijateljima i saradnicima koji posjećuju našu kompaniju. Vjerujemo da smo na ovoj način kreirali trajne uspomene i sa i mališanima i roditeljima, te da smo još jednom pokazali da su nam i radnici i porodice itekako važni.  

Donacijom GIKIL-a saniran laboratorij u Domu zdravlja Lukavac

Danas smo ozvaničili još jednu uspješnu priču i iskorak naše kompanije i menadžmenta u korist naše lokalne zajednice i svih naših građana.

Završen je projekat sanacije Službe za laboratorijsku dijagnostiku i biohemijsko-hematološki laboratorij u Domu zdravlja Lukavac. Opremljena je laboratorijska čekaonica, prijemni šalter, društvena soba te su sanirani glavni nedostaci u laboratorijskim i drugim prostorijama, čime je napravljena i nova funkcionalnija organizacija rada osoblja i prijema pacijenata.

Ovo će svakako pomoći i unapređenju kvaliteta pružanja zdravstvenih usluga građanima, imajući u vidu da u ovim prostorijama iz različitih potreba boravi oko 200 pacijenata dnevno, uključujući djecu i stariju populaciju, kao i onkološke pacijente.

Sretno s radom!

„Prvi dani škole uz podršku Koksare“: Uručeni vrijedni pokloni za naše đake prvake

„Prvi dani škole uz podršku Koksare“ naziv je još jednog projekta kojeg smo uspješno započeli i realizovali ove godine, s ciljem pružanja podrške i pomoći našim radnicima s naglaskom na porodicu.

Za sve naše đake prvake, djecu radnika koji kreću u prvi razred osnovne škole, kompanija je pripremila vrijedne poklon pakete u vidu školskog pribora, kao i poklon bonove za kupovinu dodatnih dječijih potrepština. Akciji se pridružila i Sindikalna organizacija GIKIL-a, te su u ovu svrhu djeci uručeni i vrijedni novčani iznosi.

„Svjesni činjenice da je polazak u školu djeteta svakom roditelju istovremeno i radostan i težak korak, kompanija je odlučila pružiti podršku roditeljima, radnicima čija djeca započinju jedno od najznačajnijih poglavlja života. Budući da je do početka školske godine ostalo još malo vremena, namjera nam je bila da djeci obezbijedimo osnovne potrebe, a roditeljima, kao što poručuje i naziv našeg projekta, pružimo podršku i olakšamo prve školske dane. Vjerujemo da će i đaci prvaci, kao i svi drugi vidovi podrške i jačanja internih veza na kojima radimo, postati naša tradicija koju ćemo rado organizovati svake godine“, kazala je ovim povodom Irina Dugonjić, direktorica Ljudskih resursa i administracije u GIKIL-u.

Stavljajući naglasak na školovanje i obrazovanje kao važne prioritete koje želimo da njegujemo i gradimo, ovim želimo pokazati da su i najmlađi važni članovi naše velike koksaraške porodice, te i time gajiti osjećaj pripadnosti, brige i podrške, te kreiranja trajnih veza i uspomena među našom djecom i radnicima.

FOTO/“Olujno nevrijeme 2023“: Pokazna vježba gradskih službi uz podršku GIKIL-a

Vrijedni pripadnici naše Jedinice za spašavanje, koja operira unutar Sektora sigurnosti i zdravlja u GIKIL-u, proteklog vikenda učestvovali su u pokaznoj vježbi mladih Crvenog krsta grada Lukavac, u saradnji sa gradskim službama i drugim službama za spašavanje.

Vježba pod nazivom “Olujno nevrijeme 2023” održana je u sklopu 10. regionalnog kampa mladih Crvenog križa Lukavac pod nazivom “Mladi u odijelu heroja 2023”.

Bila je ovo još jedna prilika da naši hrabri momci pokažu svoju spremnost, te spretnost da odgovore na bilo koju nesreću koja se može dogoditi.

Mislimo na sigurnost svojih zaposlenika, dok smo s druge strane spremni u svakom momentu pružiti pomoć i podršku lokalnoj zajednici.